Graškolika kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Graškasta kost
(Os pisiforme)
Prednja (dlanska) strana lijeve šake
(Graškolika kost je crvena)
Lijeva graškolika kost
Detalji
PorijekloKolateralni ligament zgloba šake
UstrojstvoTrouglasta kost
Identifikatori
Gray'sp.225
MeSHA02.835.232.087.319.150.600
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598620
TAA02.4.08.007
FMA23718
Anatomska terminologija

Graškasta kost ili graškolika kost (lat. pisifomis = graškolik, u obliku graška) je mala, dugmetasta kost u obliku graška koja se nalazi u zglobu korijena šake. Ona čini palčanu granicu tunela korijena šake.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Graškolika kost je mala kost koja se nalazi u proksimalnom redu korijrna (zgloba) šake (karpus). Nalazi se tamo gdje ulna pridružuje zglob tetive mišiča musculus flexsor carpi ulnaris.

Ova kost ima samo jednu stranu koja se ponaša kao zglob, artikulirajuči sa trouglastom kosti. To je u ravnini prednje na drugih kostiju korijena šake. Ima sferoidan oblik.

Graškolika kost ima četiri površine:

  1. Leđna površina je glatka i ovalna, a zglobljava se sa trouglastom kosti korijena šake: ovaj aspekt pristupa je gornj, ali ne i donja granica kosti.
  2. Dlanska površina je zaobljena i gruba i daje vezu za poprečni karpusni ligament mišiča musculus flexsor carpi ulnaris i musculus abductor digiti quinti.
  3. Bočna i medijala površina su također grube, sprijeda konkavne, nakon čega su obično konvekskne.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Za razliku od drugih kostiju korijena šake, graškolika nije uključena u pokrete zgloba šake.[5] :5

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

U odnosu na čovjekolike majmune, koji imaju izduženu, ljudi imaju kraću graškoliku kost. To je zbog gubitka jedinstvenog ploča rasta koja se obično nalaze u sisarskoj graškastoj kosti.[6] To može biti zbog evolucijske koristi od toga da se ima kraća graškasta kost, što uključuje olakšavanje palčanog odmicanja ruke i sprečavanje hiperekstenzije zgloba, akcija koje poboljšavaju rukovanje oružjem.[7]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Beasley's Surgery of the Hand. Thieme New York. 2003. ISBN 9781282950023.
  6. ^ Kjosness, Kelsey M.; Hines, Jasmine E.; Lovejoy, C. Owen; Reno, Philip L. (novembar 2014). "The pisiform growth plate is lost in humans and supports a role for in growth plate formation". Journal of Anatomy. 225 (5): 527–538. doi:10.1111/joa.12235.
  7. ^ Young, Richard W. (januar 2003). "Evolution of the human hand: the role of throwing and clubbing". Journal of Anatomy. 202 (1): 165–174. doi:10.1046/j.1469-7580.2003.00144.x. PMC 1571064. PMID 12587931.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]