Graškolika kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Graškasta kost
(Os pisiforme)
Pisiform bone (left hand) 01 palmar view.png
Prednja (dlanska) strana lijeve šake
(Graškolika kost je crvena)
Gray224.png
Lijeva graškolika kost
Detalji
Porijeklo Kolateralni ligament zgloba šake
Ustrojstvo Trouglasta kost
Identifikatori
Gray's p.225
MeSH A02.835.232.087.319.150.600
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598620
TA A02.4.08.007
FMA 23718
Anatomska terminologija

Graškasta kost ili graškolika kost (lat. pisifomis = graškolik, u obliku graška) je mala, dugmetasta kost u obliku graška koja se nalazi u zglobu korijena šake. Ona čini palčanu granicu tunela korijena šake.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Graškolika kost je mala kost koja se nalazi u proksimalnom redu korijrna (zgloba) šake (karpus). Nalazi se tamo gdje ulna pridružuje zglob tetive mišiča musculus flexsor carpi ulnaris.

Ova kost ima samo jednu stranu koja se ponaša kao zglob, artikulirajuči sa trouglastom kosti. To je u ravnini prednje na drugih kostiju korijena šake. Ima sferoidan oblik.

Graškolika kost ima četiri površine:

  1. Leđna površina je glatka i ovalna, a zglobljava se sa trouglastom kosti korijena šake: ovaj aspekt pristupa je gornj, ali ne i donja granica kosti.
  2. Dlanska površina je zaobljena i gruba i daje vezu za poprečni karpusni ligament mišiča musculus flexsor carpi ulnaris i musculus abductor digiti quinti.
  3. Bočna i medijala površina su također grube, sprijeda konkavne, nakon čega su obično konvekskne.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Za razliku od drugih kostiju korijena šake, graškolika nije uključena u pokrete zgloba šake.[5] :5

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

U odnosu na čovjekolike majmune, koji imaju izduženu, ljudi imaju kraću graškoliku kost. To je zbog gubitka jedinstvenog ploča rasta koja se obično nalaze u sisarskoj graškastoj kosti.[6] To može biti zbog evolucijske koristi od toga da se ima kraća graškasta kost, što uključuje olakšavanje palčanog odmicanja ruke i sprečavanje hiperekstenzije zgloba, akcija koje poboljšavaju rukovanje oružjem.[7]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  5. ^ Beasley's Surgery of the Hand. Thieme New York. 2003. ISBN 9781282950023. 
  6. ^ Kjosness, Kelsey M.; Hines, Jasmine E.; Lovejoy, C. Owen; Reno, Philip L. (November 2014). "The pisiform growth plate is lost in humans and supports a role for in growth plate formation". Journal of Anatomy 225 (5): 527–538. doi:10.1111/joa.12235. 
  7. ^ Young, Richard W. (January 2003). "Evolution of the human hand: the role of throwing and clubbing". Journal of Anatomy 202 (1): 165–174. PMC 1571064. PMID 12587931. doi:10.1046/j.1469-7580.2003.00144.x. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]