Prstenjak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Prstenjak
Ringvinger.jpg
Ispruženi prstenjak lijeve ruke
Detalji
Proper palmar digital arteries,
dorsal digital arteries
Palmar digital veins, dorsal digital veins
Dorsal digital nerves of radial nerve,
Dorsal digital nerves of ulnar nerve,
Proper palmar digital nerves of median nerve
Identifikatori
Dorlands
/Elsevier
d_18/12296626
TA A01.1.00.056
FMA 24948
Anatomska terminologija

Prstenjak (lat. digitus IV manus, digitus quartus manus, digitus annularis manus, digitus medicinalis) je četvrti proksimalne prst ljudske šake, a drugi najveći ulnarni prst, koji se nalazi između srednjeg i malog prsta. U slučaju da se palac ne ubraja u prste, označava se i kao se treći prst.[1][2]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

László A. Magyar, tvrdi da imena prstenjaka u mnogim jezicima odražavaju drevno uvjerenje da je to magični prst. U različitim kulturama Imenovan je po magičnosti ili prstenu ili se zove bezimeni. (na primjer, u kineskoj: 无名指 = neimenovani prst).[3][4]

U sanskritskom i drugim jezicima, kao što je finski, prstenjak se zove "anamika", odnosno "anonimni" ("bezimeni").

Vjenčani prsten[uredi | uredi izvor]

Dvije lijeve šake oblikujuju izgled srca. Na objema je vjenčani prsten.

Prije nego što je medicinska nauka otkrila kako funkcionira krvotok, vjerovalo se da vena iz četvrtog prsta na lijevoj ruci vodi direktno u srce. Zbog te veze sa srcem, za venu su izabrali ime vena amoris, latinski = vena ljubavi.

Na osnovu ovog imena, ondašnji suvremenici, navodni stručnjaci iz oblasti bračnih oznaka, pišu da je samo odgovarajuće to da se burma nosi na ovom prstu. Noseći prsten na četvrtom prstu lijeve ruke, bračni par međusobno simbolično izjavljuje svoju večnu ljubav.

U zapadnim kulturaa, burma se tradicionalno nosi na prstenjaku. Ovaj običaj se razvio iz rimskog anulus pronubis, kada je muškarac ženi davao prsten na ceremoniji zaruka. Blagoslovljav burme i stavljanje na mladin prst datira iz 11. stoljeća. U srednjoj Evropi, kod kršćana, na svečanosti vjenčanja prsten je stavljan u nizu na palac, kažiprst, srednji prst i prstenjak lijeve ruke. Prsten je zatim zadržao na prstenjaku. U nekoliko evropskih zemalja, prsten se nosi na lijevoj ruci prije braka, a zatim je premještan na desnu, u vrijeme ceremonije. Na primjer, grčka pravoslavna mlada nosi prsten na lijevoj ruci prije ceremonije, a zatim ga, nakon vjenčanja, premješta na desnu ruku. U Engleskoj, 1549., Molitvenik je proglasio: "prsten će biti postavljan na lijevoj ruci". Do 17. i 18. stoljeća, nakon ceremonije, prsten se može naći na bilo kojem prstu – čak i na palcu.

U kineskoj tradiciji odnos prstenjaka sa ostalim prstima ima posebno značenje, kao i svaki prst u životu osobe:

  • palac – roditelji;
  • kažiprst – braća i sestre;
  • srednji prst – sama osoba;
  • prstenjak – muž/žena;
  • mali prst – djeca

Prema toj simbolici, ako se spoje jagodice prstiju lijeve i desne ruke, pri čemu se srednji prst savijete prema dlanovima, spojene duž srednje falange, dobije se figura koja otkriva buduće događaje u životu.

  • Palci se mogu odvojiti zato što se svako jednom odvaja od roditelja.
  • Kažiprsti se mogu odvojiti zato što se odvajamo od braće i sestara.
  • Mali prsti se također mogu odvojiti, jer će djeca odrasti i započeti samostalan život.
  • Prstenjaci se jedino ne mogu razdvojiti, jer je, prema ovom vjerovanju, muškarcu i ženi suđeno da cijeli život ostanu nerazdvojni.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dictionary.com: Third finger
  2. ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X:
  3. ^ Magyar L. A. (1990): Digitus medicinalis ; the etymology of the name". Actes du Congr. Intern. d'Hist. de Med. XXXII., Antwerpen. 175-179.
  4. ^ https://web.archive.org/web/20080123085956/http://semmelweis.tripod.com/digitus.html.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]