Rebro

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ljudska rebra

Rebro (lat. costa) je vrsta kosti kod kičmenjaka. Rebra su dugačke, vitke, zakrivljene kosti koje tvore čvrsti dio zida grudnog koša štiteći pluća, srce i druge organe grudnog koša.

Nekim životinjama, pogotovo zmijama, rebra pružaju potporu i zaštitu cijelog tijela. Rebra kornjača razvila su se u koštane ili hrskavične dijelove oklopa i egzoskeleta.

Ljudska rebra[uredi | uredi izvor]

Čovjek, bez obzira na pol, ima 12 pari rebara (odnosno 24 rebra). Prvih sedam je hrskavično povezano s grudnom kosti. Naredna tri para, poznata kao "lažna rebra", dijele hrskavičnu vezu sa grudnom kosti. Zadnja dva para se nazivaju tekuća rebra (costae fluitantes) ili kičmena rebra jer su vezana samo za kičmu, a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i treći par.

Grudni koš je odvojen od trbušne šupljine dijafragmom (ošitom) koja ujedno reguliše disanje. Kad se ošit steže, grudni koš se s rebrima širi, smanjujući van-grudni pritisak te vukući zrak u pluća.


Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png Nedovršeni članak Rebro koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: