Rebro

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Rebro (čvor).
Rebra
(Costae)
Gray112.png
Rebarni koš čovjeka (Izvor: Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918)
Image122.gif
Detalj jednostrukog ljudskog rebra
Identifikatori
Gray's p.124
MeSH D012272
FMA 7574
Anatomska terminologija

Rebro (lat. costa) je vrsta kosti kod kičmenjaka. Rebra su dugačke, vitke, zakrivljene kosti koje tvore čvrsti dio zida grudnog koša štiteći pluća, srce i druge unutrašnje organe grudnog koša.[1][2][3]

Nekim životinjama, pogotovo zmijama, rebra pružaju potporu i zaštitu cijelog tijela. Rebra kornjača razvila su se u koštane ili hrskavične dijelove oklopa i egzoskeleta.

Ljudska rebra[uredi | uredi izvor]

Čovjek, bez obzira na spol, ima 12 pari rebara (odnosno 24 rebra). Prvih sedam je hrskavično povezano s grudnom kosti. Naredna tri para, poznata kao "lažna rebra", dijele hrskavičnu vezu sa grudnom kosti. Zadnja dva para se nazivaju leteća rebra (lat. costae fluctuantes). Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i treći par.[4]

Grudni koš je odvojen od trbušne šupljine dijafragmom (ošitom) koja ujedno regulira disanje. Kad se ošit steže, grudni koš se s rebrima širi, smanjujući van-grudni pritisak te vukući zrak u pluća.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]