Rebro

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Rebra
(Costae)
Gray112.png
Rebarni koš čovjeka (Izvor: Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918)
Image122.gif
Detalj jednostrukog ljudskog rebra
Identifikatori
p.124
D012272
A02.3.01.001
7574
Anatomska terminologija

Rebro (lat. costa) je vrsta kosti kod kičmenjaka. Rebra su dugačke, vitke, zakrivljene kosti koje tvore čvrsti dio zida grudnog koša štiteći pluća, srce i druge unutrašnje organe grudnog koša.[1][2][3]

Nekim životinjama, pogotovo zmijama, rebra pružaju potporu i zaštitu cijelog tijela. Rebra kornjača razvila su se u koštane ili hrskavične dijelove oklopa i egzoskeleta.

Ljudska rebra[uredi | uredi izvor]

Čovjek, bez obzira na spol, ima 12 pari rebara (odnosno 24 rebra). Prvih sedam je hrskavično povezano s grudnom kosti. Naredna tri para, poznata kao "lažna rebra", dijele hrskavičnu vezu sa grudnom kosti. Zadnja dva para se nazivaju tekuća rebra (costae fluitantes) ili kičmena rebra jer su vezana samo za kičmu, a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i treći par.[4]

Grudni koš je odvojen od trbušne šupljine dijafragmom (ošitom) koja ujedno reguliše disanje. Kad se ošit steže, grudni koš se s rebrima širi, smanjujući van-grudni pritisak te vukući zrak u pluća.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]