Dijafragma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grudna dijafragma
Respiratory system.svg
Sistem organa za disanje
Porijeklo: Septum transversum, pleuroperitoneumski nabori, tjelesni zid
Detalji
Latinski Diaphragma
Sistem Sistem za disanje
Perikardiakofrenska arterija, muskulofrenska arterija, donje frenske arterije
Gornja i donja frenična vena
Frenični i donji međurebarni nervi
Identifikatori
Gray's p.404
TA A04.4.02.001
FMA 13295
Anatomska terminologija
Trodimenzijska strukktura dijafragme, pomoću 3D medicunske animacije
Dijafragma čovjeka

Grudna dijafragma ili, jednostavno, dijafragma, ošit ili prečaga (grč. διάφραγμα - diáphragma = prečaga, particija) je unutrašnji list skeletnog mišića[1] kod ljudi i ostalih sisara, koja se proteže preko dna grudne šupljine.

Dijafragma odvaja grudnu šupljinu koja sadrži srce i pluća od trbušne šupljine i obavlja važnu funkciju u disanju: dijafragma se skuplja, zapremina grudne šupljine se povećava, stvarajući tamo negativni pritisak koji uvlači zrak u pluća.[2]

Termin dijafragma u anatomiji, koji je kreirao Gerard iz Kremone,[3] može se odnositi i na druge ravne strukture kao što su urogenitalna dijafragma ili karlična dijafragma, ali "dijafragma" se obično odnosi na grudnuu dijafragmu. U ljudi je dijafragma blago asimetrična — njena desna polovina je više prema gore (gornja) u odnosu na lijevu, jer velika jetra leži ispod desne polovine dijafragme. Postoji i teorija da je dijafragma niža s druge strane zbog prisustva srca.

Dijafragma je prirodna granica između ova dva dijela tijela. Njena najznačajnija uloga je u procesu disanja pošto se njenim kontrakcijama naizmenično smanjuje i povećava pritisak u grudnom košu što za posljedicu ima ulazak i izlazak zraka iz pluća.

Na samoj dijafragmi nalazi se nekoliko otvora kroz koje prolaze organi iz grudnog koša u trbuh, a među njima su najznačajniji jednjak i aorta.

Građa[uredi | uredi izvor]

Mišićne niti dijafragme polaze sa različitih djelova zidova grudnog koša, idu prema središtu, gdje prelaze u tetivno središte (lat. centrum tendineum):

  • pars sternalis - mišićne niti polaze se vanjske strane grudne kosti:
  • pars costalis - mišićne niti polaze se unutrašnje strane rebarnih hrskavica (7.-12. rebra);
  • pars lumbalis - tetive ovih mišićnih niti polaze sa tijela pršljenova i međupršljenskih ploča slabinskih prljšenova L2-L5.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell, Neil A. (2009). Biology: Australian Version (8th izd.). Sydney: Pearson/Benjamin Cumings. str. 334. ISBN 978-1-4425-0221-5.
  2. ^ "Medical Illustrations and Animations, Health and Science Stock Images and Videos, Royalty Free Licensing at Alila Medical Media". www.alilamedicalmedia.com.
  3. ^ Arráez-Aybar, Luis-Alfonso; Bueno-López, José-L.; Raio, Nicolas (March 2015). "Toledo School of Translators and their influence on anatomical terminology". Annals of Anatomy - Anatomischer Anzeiger. 198: 21–33. doi:10.1016/j.aanat.2014.12.003 – preko ResearchGate.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]