Dijafragma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grudna dijafragma
Sistem organa za disanje
Porijeklo: Septum transversum, pleuroperitoneumski nabori, tjelesni zid
Detalji
LatinskiDiaphragma
SistemSistem za disanje
Perikardiakofrenska arterija, muskulofrenska arterija, donje frenske arterije
Gornja i donja frenična vena
Frenični i donji međurebarni nervi
Identifikatori
Gray'sp.404
TAA04.4.02.001
FMA13295
Anatomska terminologija
Trodimenzijska strukktura dijafragme, pomoću 3D medicunske animacije
Dijafragma čovjeka

Grudna dijafragma ili, jednostavno, dijafragma, ošit ili prečaga (grč. διάφραγμα - diáphragma = prečaga, particija) je unutrašnji list skeletnog mišića[1] kod ljudi i ostalih sisara, koja se proteže preko dna grudne šupljine.

Dijafragma odvaja grudnu šupljinu koja sadrži srce i pluća od trbušne šupljine i obavlja važnu funkciju u disanju: dijafragma se skuplja, zapremina grudne šupljine se povećava, stvarajući tamo negativni pritisak koji uvlači zrak u pluća.[2]

Termin dijafragma u anatomiji, koji je kreirao Gerard iz Kremone,[3] može se odnositi i na druge ravne strukture kao što su urogenitalna dijafragma ili karlična dijafragma, ali "dijafragma" se obično odnosi na grudnuu dijafragmu. U ljudi je dijafragma blago asimetrična — njena desna polovina je više prema gore (gornja) u odnosu na lijevu, jer velika jetra leži ispod desne polovine dijafragme. Postoji i teorija da je dijafragma niža s druge strane zbog prisustva srca.

Dijafragma je prirodna granica između ova dva dijela tijela. Njena najznačajnija uloga je u procesu disanja pošto se njenim kontrakcijama naizmenično smanjuje i povećava pritisak u grudnom košu što za posljedicu ima ulazak i izlazak zraka iz pluća.

Na samoj dijafragmi nalazi se nekoliko otvora kroz koje prolaze organi iz grudnog koša u trbuh, a među njima su najznačajniji jednjak i aorta.

Građa[uredi | uredi izvor]

Mišićne niti dijafragme polaze sa različitih djelova zidova grudnog koša, idu prema središtu, gdje prelaze u tetivno središte (lat. centrum tendineum):

  • pars sternalis - mišićne niti polaze se vanjske strane grudne kosti:
  • pars costalis - mišićne niti polaze se unutrašnje strane rebarnih hrskavica (7.-12. rebra);
  • pars lumbalis - tetive ovih mišićnih niti polaze sa tijela pršljenova i međupršljenskih ploča slabinskih prljšenova L2-L5.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell, Neil A. (2009). Biology: Australian Version (8th izd.). Sydney: Pearson/Benjamin Cumings. str. 334. ISBN 978-1-4425-0221-5.
  2. ^ "Medical Illustrations and Animations, Health and Science Stock Images and Videos, Royalty Free Licensing at Alila Medical Media". www.alilamedicalmedia.com.
  3. ^ Arráez-Aybar, Luis-Alfonso; Bueno-López, José-L.; Raio, Nicolas (mart 2015). "Toledo School of Translators and their influence on anatomical terminology". Annals of Anatomy - Anatomischer Anzeiger. 198: 21–33. doi:10.1016/j.aanat.2014.12.003 – preko ResearchGate.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]