Koža
Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα - derma = koža), je meki vanjski pokrov kičmenjaka. Ostali životinjski pokrivači, kao što je egzoskelet zglavkara imaju drugačije razvojno porijeklo, strukturu i hemijsku građu. Uobičajeni pridjevi kutani znače "kožni" . Kod sisara koža je najveći tjelesni organ, ektodermnog porijekla. Ona štiti mišiće, kosti, ligamente i unutrašnje organe.[1] Koža drugačije prirode postoji kod vodozemaca, gmizavaca i ptica.[2] Svi sisari imaju malo kožnih dlaka, uključujući i morske, koji su naizgled bezdlaki.
Koža je vanjski tjelesni omotač, koji dolazi u dodir s vanjskom sredinom, pa je prva brana organizma od uticaja vanjskih faktora. Naprimjer, koža ima ključnu ulogu u zaštiti ljidskog tijela od patogena[3] i prekomjerna gubitka tekućine.[4]
Pomoću receptora (polja na koži koja se podražuju i na taj način prenose informacije živcima), koža osjeća hladnoću, toplinu bol itd. Sastoji se od pousmine i usmine, a leži na potkožnom tkivu u kojem se slaže potkožno masno tkivo. Ima mogućnost samoobnove te nadopunjuje rad bubrega.
Koža ima funkciju zaštite od ultravioletnog zračenja te prima podražaje.
Boja kože zavisi o stanju krvnih žilica, o količini krvi i pigmenta. Njena površina kod odrasle osobe prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina oko 18% ukupne tijelesne mase. Pokožica se sastoji od tvrdih ćelija koje na vanjskom sloju otpadaju (perutaju se), a nadomještaju ih ćelije temeljnoog sloja, putem mitoze.
Koža prima raznovrsne podražaje, koji izazivaju najmanje četiri vrste osjećaja: dodira, toplote i hladnoće, te boli. Ti receptori su različiti nervni završeci, kojih u koži ima nekoliko milijona, vrlo neravnomjerno raspoređenih.
U doljnjem dijelu pousmine nalaze se pigmentna zrnca melanina. Sunčanjem se njihov broj povećava, pa koža zato postaje tamnija. Time se tijelo brani od ultraljubičastog zračenja.
Koža se sastoji od epidemisa i dermisa.
Epidermis je izgrađen od oroženog višeslojnog pločastog epitela.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ ""Skin care" (analysis), Health-Cares.net, 2007". Arhivirano s originala, 12. 12. 2007. Pristupljeno 7. 10. 2019.
- ↑ Alibardi L. (2003). Adaptation to the land: The skin of reptiles in comparison to that of amphibians and endotherm amniotes. J Exp Zoolog B Mol Dev Evol. 298(1):12–41. PMID 12949767
- ↑ Proksch E, Brandner JM, Jensen JM. (2008).The skin: an indispensable barrier. Exp Dermatol. 17(12):1063–72. PMID 19043850
- ↑ Madison KC. (2003). Barrier function of the skin: "la raison d'être" of the epidermis. J Invest Dermatol. 121(2):231-41. doi: 10.1046/j.1523-1747.2003.12359.x PMID 12880413
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
| Sisari |  | |
|---|---|---|
| Ostali kičmenjaci | ||
| Beskičmenjaci | ||
| Biljke | ||
| Discipline |
| |
| Ostale teme | ||
