Nosorog

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nosorozi
Crni nosorog
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPerissodactyla
PorodicaRhinocerotidae
Gray, 1821.
Rodovi
Ceratotherium

Dicerorhinus
Diceros
Rhinoceros
Coelodonta (izumrli)

Elasmotherium (izumrli)

Nosorozi (latinski: Rhinocerotidae) su krupne životinje sa jednim ili dva roga na njušci. Rogovi su mu sastavljeni od guste mase kompaktnih rožnih vlakana.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Značajno obilježje nosoroga su rogovi koje imaju na nosu. ovisno o vrsti, imaju jedan ili dva roga, ali su nađeni i neki fosilni nosorozi koji nisu imali rog. Prednji rog raste iz nosne kosti, dok se stražnji (ako postoji) nadovezuje na prednji dio lobanje. Iako je vrlo čvrst, ovaj rog nije od koštane tvari, nego je od aglutiniranog keratina, jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. U nekim istočnoazijskim kulturama postoji uvjerenje, da smrvljeni rog nosoroga ima ljekovita svojstva, što je razlog za ubijanje nosoroga i uzimanje njihovih rogova. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m.

Nosorozi imaju masivno tijelo i kratke, debele noge. Svaka noga ima tri prsta koji svaki završava širokim kopitom. Koža mu je debela i siva ili smeđa. Kod azijskih vrsta koža na početku vrata i nogu je jako naborana, tako da životinja izgleda kao da je oklopljena. Nosorozi imaju vrlo loš vid, no taj nedostatak nadoknađuju izvrsnim njuhom i jako dobrim sluhom. Mužjaci nemaju mošnje, a testisi su im smješteni unutar tijela.

Način života[uredi | uredi izvor]

Nosorozi su samotnjaci, ali ih se povremeno u savanama može sresti i u manjim krdima. Ako se neka ženka tjera, može doći do borbe između mužjaka. Pobjednik se vrlo upadljivo udvara ženki: u to ponašanje spada obilježavanje teritorije urinom i izmetom, a nakon toga "love" jedno drugo, da bi se na kraju parili. Razdoblje skotnosti traje 15 do 18 mjeseci, nakon čega se rađa mladunče koje s majkom ostaje do dvije i po godine. Ako u tom razdoblju na svijet dođe još jedan mladunac, majka će starijeg bar privremeno potjerati od sebe na neko vrijeme.

Nosorozi danju spavaju, a aktivni su u sumrak i noću. Vrlo su plahi i izbjegavaju blizinu ljudi. No ako se osjećaju ugroženi, napadaju. Iako njihovi napadi nisu precizni, zbog njihove snage i opasnih rogova može doći do teških ozljeda. Nosorog u punom trku može doseći brzinu od 45 km/h.

Nosoroge često prate ptice iz porodice Buphagus ili Ardeidae sjedeći na njihovoj koži i čisteći je od parazita. U rijetkim slučajevima mladi nosorog može stradati od velikih mačaka, dok odrasli osim čovjeka nemaju drugih neprijatelja.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Sumatranski nosorog

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]