Anatomija neandertalaca

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rekonstruisani kostur neandertalaca, Američki prirodnjački muzej (American Museum of Natural History)

Anatomija neandertalaca razlikovala se od modernih ljudi po tome što su imali više robusniju građu i karakteristične morfološke osobine, posebno na lobanji, koja je postepeno akumulirala više izvedenih struktura, posebno u određenim izoliranim geografskim regijama.

Anatomski dokazi sugeriraju da su bili mnogo jači od modernih ljudi,[1] dok su bili nešto niži od prosječnog čovjeka, što je procijenjeno na osnovu 45 dugih kostiju od najviše 14 mužjaka i 7 ženki. Procjene visine korištenjem različitih metoda dale su prosjek u raspon od 164 – 168 cm za muškarce i 152 cm za žene. .[2] Uzorci 26 uzoraka u 2010. godini pronašli su prosječnu težinu od 78 – 83 kg za muškarce i 63 – 66 kg za žene. .[3]

Genetička studija iz 2007. godine sugerirala je da su neki neandertalci možda imali crvenu kosu.[4][5]

Razlikovanje fizičkih osobina[uredi | uredi izvor]

Poređenje lica ranoevropske vrste Homo sapiens (lijevo) i Homo neanderthalensis (desno), na osnovu forenzičkih rekonstrukcija lica izloženih u Muzej neandertalaca (Neanderthal Museum
Ashley Montagu tvrdila je da ljudi imaju neoteniziraniju lobanju od neandertalaca.[6]
Anatomija kranijuma neanderttalca
Neandertalčevi otisci stopala u Prirodnjačkom muzeju u Pragu

Stepen autapomorfnih osobina u uzorcima razlikuje se u vremenu. U najnovijim uzorcima autapomorfija nije jasna.

Slijedi popis fizičkih osobina koje razlikuju neandertalce od modernih ljudi. Međutim, ne razlikuju sve određene populacije neandertalaca iz različitih geografskih područja, evolucijskih perioda ili drugih izumrlih ljudi. Također, mnoge od ovih osobina prisutne su u modernih ljudi u različitoj mjeri, kako zbog arhajskih primjesa, tako i zbog zadržavanja predačkih hominidnih osobina dijeljenih s neandertalcima i drugim arhajskim ljudima. Ništa nije sigurno (od iskopanih kostiju) o obliku mehkih dijelova poput očiju, ušiju i usana neandertalaca.[7]

Iako struktura glave i lica nije bila daleko od strukture modernih ljudi, ipak su postojale prilično primjetne razlike. Glava neandertalca je mnogo duža, s izraženijim prednjim dijelom lica. Neandertalska brada i čelo zatureni su unazad, a područje nosa stršilo je naprijed više nego kod modernih ljudi. Uobičajeni oblici nosa nisu poznati, ali općenito je vjerovatno bio robusniji, a možda i nešto veći, nego u modernih ljudi. Prostor mozga u lobanje, a tako i najvjerojatnije sam mozak, bio je veći nego u modernih ljudi.

Kada se uspoređuju osobine sa svjetskim prosjekom današnjih ljudskih osobina u neandertalskim uzorcima, razlikuju se u sljedećim osobinama. Veličinski pokazatelji određene osobine mijenjaju se s vremenskom rokom od 300.000 godina. Veliki broj klasičnih neandertalskih osobina značajan je jer neki primjeri paleolita, pa čak i moderne vrste Homo sapiens ponekad mogu ispoljavati jednu ili čak nekoliko ovih osobina, ali ne većinu ili sve istodobno.

U oktobru 2018. naučnici su po prvi put najavili 3D virtualnu rekonstrukciju rebara, neandertalaca, što bi moglo pomoći istraživačima da bolje shvate kako ova drevna ljudska vrsta kretala i disala.[8][9]

U februaru 2019. naučnici su izvijestili o dokazima da su neandertalci hodali uspravno, slično kao i moderni ljudi.[10][11]

Teorija prilagodbe na hladnoću[uredi | uredi izvor]

Neki su smatrali su da su veliki neandertalski nosevi adaptacija na hladnoću, ali studije na primatima i arktičkim životinjama pokazale su smanjenje sinusa u područjima ekstremne hladnoće, a ne proširenje u skladu sa Allenovim pravilom.[18] Todd C. Rae sažima objašnjenja o anatomiji neandertalaca, pokušavajući pronaći objašnjenja za "paradoks" da njihove osobine nisu adaptivne na hladnoću.[18] Stoga zaključuje da je dizajn velikog i opsežnog neandertalskog nosa razvijen za vruću klimu na Bliskom istoku i ostao nepromijenjen kada su neandertalci stigli u Evropu. Međutim, neandertalci u Španiji datiraju od prije 700.000 godina, prije nego što su živjeli na Bliskom Istoku. Rae pretpostavlja da je neandertalcima, zbog povećane fizičke aktivnosti i velike količine mišićne mase, bio potreban povećan unos kisika.

Levantinski neandertalci imali su fenotipove znatno sličnije modernim ljudima od evropskih neandertalaca (klasični neandertalci). To je možda zbog protoka gena iz ranih modernih ljudi u levantinskom koridoru ili činjenice da je evropski neandertalski fenotip specijalizirana klimatska prilagodba.

Patologija[uredi | uredi izvor]

U okviru grupe zapadnoazijskih i evropskoih fosilnioh zapisa postoji pet širokih grupa patološki stanja ili ozljeda zabilježenih na neandertalskim kosturima.

Prijelomi[uredi | uredi izvor]

Prema dosadašn jim nalazima, uočeno je da su neandertalci preživjeli visoku frekvenciju fraktura, posebno česte na rebrima (Shanidar IV, La Chapelle-aux-Saints 1 'Starac'), butnoj kosti (La Ferrassie 1 ), fibule (La Ferrassie 2 i Tabun 1), kičma (Kebara 2) i lubanja (Shanidar   I, Krapina, Sala 1). Ovi prijelomi su često zacijeljeni i pokazuju malo ili nimalo znakova infekcije, što sugerira da su povrijeđene osobe zbrinjavane za vrijeme onesposobljavanja. Primijećeno je da su neandertalci imali učestalost takvih povreda usporedivu sa onim kod modernih rodeo profesionalaca, koji često imaju kontakt sa velikim, borbenim sisarima. Obrazac prijeloma, zajedno s odsustvom bacanja oružja, sugerira da su možda lovili skačući na svoj plijen probadajući ga ili čak hrvajući se do obaranja na tlo.[19]

Traume[uredi | uredi izvor]

Za prijelome su posebno povezani slučajevi trauma, koje su uočene na mnogim kosturima neandertalaca. Obično imaju oblik uboda nožem, kao što se vidi u Shanidar   III, čija su pluća vjerovatno probušena ubodnom ranom u prsa između osmog i devetog rebra. Ovo je možda bio namjerni napad ili puka nesreća u lovu. U svakom slučaju, muškarac je preživio nekoliko sedmica nakon ozljede, a prije toga je ubijen padom kamena u Shanidarskoj pećini. Ostali znakovi traume uključuju udarce u glavu (Shanidar  I i IV, Krapina), koji su izgleda zarastali, iako su na površini lobanja vidljivi tragovi rana na vlasištu.

Degenerativna bolest[uredi | uredi izvor]

Artritis je bio čest u starijoj neandertalskoj populaciji, posebno ciljajući područja zglobova kao što su gležanj (Shanidar III), kičma i kukovi (Starac iz La Chapelle-aux-Saintsa), ruke (La Quina 5, Krapina, Feldhofer) koljena, prsti na rukama i nogama. To je usko povezano sa degenerativnom bolešću zglobova, koja može varirati od normalne degeneracije, povezane sa stepenom upotrebe, do bolnih, oslabljujućih ograničenja kretanja i deformacija, a u različitom se stepenu viđa u Shanidarskim kosturima (I – IV).

Razvojnil stres[uredi | uredi izvor]

Neandertalsko dijete

Dva nespecifična pokazatelja stresa tokom razvoja nalaze se u zubima, koji bilježe stresove, poput perioda nestašice hrane ili bolesti, remeteći normalan rast zuba. Jedan od pokazatelja je hipoplazija cakline, koja se pojavljuje u vidu jamica, žljebova ili linija u tvrdom caklinskom pokrivaču zuba. Drugi pokazatelj, fluktuirajuća asimetrija, manifestira se slučajnim odstupanjima od simetrije u uparenim biološkim strukturama (poput desnog i lijevog zuba). Zubi ne povećavaju veličini nakon što se formiraju, niti stvaraju novu caklinu, pa hipoplazija cakline i fluktuirajuća asimetrija ostavljaju trajni zapis razvojnih stresova koji se javljaju u djetinjstvu i dječaštvu. Studija na 669 neandertalskih krunica pokazala je da je 75% jedinki patilo od određenog stepena hipoplazije. Dvije studije,[20][21] uporedile je neandertalce sa nalazima Tigare, obalnim lovom na kitove iz Point Hopea, Aljaska, pronašavši uporedive nivoe linearne hipoplazije cakline (specifični oblik hipoplazije) i više nivoe fluktuirajuće asimetrije u neandertalaca. Procijenjeno trajanje epizode stresa iz neandertalskih linearnih gleđnih hioplazija sugeriraju da su neandertalci iskusili stres koji traje od dvije sedmice do tri mjeseca.

Infekcija[uredi | uredi izvor]

Dokazi o infekcijama na neandertalskim kosturima obično su vidljivi u obliku lezija na kostima, koje nastaju sistemskom infekcijom na njima najbližim područjima. Nalaz Shanidar  ima dokaze o degenerativnim lezijama kao i La Ferrassie 1, čije lezije na bedrima, golenicama i fibulama ukazuju na sistemsku infekciju ili karcinom (maligni tumor / rak).

Djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Djeca neandertalca možda su rasla brže od moderne ljudske djece. Moderni ljudi imaju najsporiji tjelesni rast od bilo kog sisara tokom detinjstva (period između novorođenčeta i puberteta), a nedostatak rasta u tom periodu nadoknađen je kasnije adolescentnim skokom rasta.[22][23][24] Mogućnost da je rast u djetinjstvu neandertalaca bio drugačiji prvi su put pojavili 1928. godine kad su bageri iskopali musterjensko kameno oruđe i neandertalskog maloljetnika.[25] Arthur Keith je 1931. zapisao: "Očigledno su neandertalska djeca dostizala zrelost u ranijoj dobi od moderne djece."[26] O stopi sazrijevanja tijela može se zaključiti upoređivanjem zrelosti fosilnih ostataka maloljetnika i procijenjene starosti pri smrti.

Maksilarni desni premolarni zub djeteta (P3) ili moguće P4 osobe starosti 6–10 godina iz špilje Wezmeh

Dob u kojoj se maloljetnici mogu posredno zaključiti iz njihovoe morfologije, razvoja i nicanja zuba. Oboje argumentirano podržava[27] i pitanje[28][29] postojanja razlike u sazrijevanju između neandertalaca i modernih ljudi. Od 2007. godine starost zuba može se direktno izračunati pomoću neinvazivnog snimanja obrazaca rasta u caklini zuba pomoću rendgenske sinhrotrone mikrotomografije.[30]

Ovo istraživanje podržava pojavu mnogo bržeg fizičkog razvoja kod neandertalske nego kod moderne ljudske djece.[31] Istraživanje rendgenske sinhrotronske mikrotomografije rane podvrste H. sapiens sapiens tvrdi da je ta razlika postojala između ove dvije vrste još prije 160.000 godina.[32]

Novija istraživanja, objavljena u septembru 2017. godine, a zasnovana na potpunijem kosturu neandertalca (7,7 godina) pronađenog na 49.000 godina starom nalazištu u sjevernoj Španiji, pokazuju da su djeca neandertalaca zapravo rasla sličnom brzinom kao i moderni ljudi . Istraživači su mogli ispitati zubni, kranijski i postkranijskii materijal, omogućavajući procjenu zrenja zuba i kostiju sa godinama. Zapravo, glavna razlika između neandertalaca i modernih ljudi zabilježena je u kičmenom stubu. Nekoliko karakteristika takođe ukazuje na kontinuirani rast mozga. Primijećeno je da obrazac sazrijevanja kičmenjaka i produženi rast mozga može odražavati neandertalski široki oblik tijela i fiziologiju, umjesto temeljne razlike u ukupnom tempu rasta neandertalaca u odnosu na moderne ljude.[33]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Neanderthal". BBC. Arhivirano s originala, 31. 5. 2010. Pristupljeno 18. 5. 2009.
  2. ^ Helmuth H (1998). "Body height, body mass and surface area of the Neanderthals". Zeitschrift für Morphologie und Anthropologie. 82 (1): 1–12. PMID 9850627.
  3. ^ Froehle, Andrew W; Churchill, Steven E (2009). "Energetic Competition Between Neandertals and Anatomically Modern Humans" (PDF). PaleoAnthropology: 96–116. Pristupljeno 31. 10. 2011.
  4. ^ Laleuza-Fox, Carles; Holger Römpler; et al. (25. 10. 2007). "A Melanocortin 1 Receptor Allele Suggests Varying Pigmentation Among Neanderthals". Science. 318 (5855): 1453–5. Bibcode:2007Sci...318.1453L. doi:10.1126/science.1147417. PMID 17962522.
  5. ^ Rincon, Paul (25. 10. 2007). "Neanderthals 'were flame-haired'". BBC News. Pristupljeno 25. 10. 2007.
  6. ^ Ashley Montagu (1989). Growing Young: Second Edition. Granby, Mass: Bergin & Garvey Publishers. ISBN 10 0897891678 Provjerite vrijednost parametra |isbn=: length (pomoć).
  7. ^ Sawyer GJ, Maley B (mart 2005). "Neanderthal reconstructed". The Anatomical Record Part B: The New Anatomist. 283 (1): 23–31. doi:10.1002/ar.b.20057. PMID 15761833. Sažetak. Nepoznati parametar |laysource= zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-source=) (pomoć); Nepoznati parametar |laydate= zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-date=) (pomoć)
  8. ^ University of Washington (30. 10. 2018). "Study reconstructs Neandertal ribcage, offers new clues to ancient human anatomy". Phys.org. Pristupljeno 31. 10. 2018.
  9. ^ Gómez-Olivencia, Asier (30. 10. 2018). "3D virtual reconstruction of the Kebara 2 Neandertal thorax". Nature Communications. 9 (4387): 4387. Bibcode:2018NatCo...9.4387G. doi:10.1038/s41467-018-06803-z. PMC 6207772. PMID 30377294.
  10. ^ Haeusler, Martin; et al. (25. 2. 2019). "Morphology, pathology, and the vertebral posture of the La Chapelle-aux-Saints Neandertal". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 116 (11): 4923–4927. doi:10.1073/pnas.1820745116. PMC 6421410. PMID 30804177.
  11. ^ Cassella, Carly (1. 3. 2019). "We Have Been Wrong About a Key Feature of Neanderthals' Appearance". ScienceAlert.com. Pristupljeno 1. 3. 2019.
  12. ^ Gunz P, Harvati K (mart 2007). "The Neanderthal 'chignon': variation, integration, and homology". Journal of Human Evolution. 52 (3): 262–74. doi:10.1016/j.jhevol.2006.08.010. PMID 17097133.
  13. ^ "Archived copy". Arhivirano s originala, 8. 9. 2008. Pristupljeno 17. 7. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ^ Bower, Bruce (11. 4. 1992). "Neanderthals to investigators: can we talk? – vocal abilities in pre-historic humans". Science News. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  15. ^ Arensburg B, Schepartz LA, Tillier AM, Vandermeersch B, Rak Y (oktobar 1990). "A reappraisal of the anatomical basis for speech in Middle Palaeolithic hominids". American Journal of Physical Anthropology. 83 (2): 137–46. doi:10.1002/ajpa.1330830202. PMID 2248373.
  16. ^ Trinkaus, Erik (25. 3. 2014). "Neandertal clavicle length". Proc Natl Acad Sci U S A. 111 (12): 4438–4442. doi:10.1073/pnas.1402439111. PMC 3970543. PMID 24616525.
  17. ^ "Scientists Build 'Frankenstein' Neanderthal Skeleton".
  18. ^ a b Todd C.Rae, ThomasKoppe, Chris B.Stringer (2011). "The Neanderthal face is not cold adapted". Journal of Human Evolution. 60 (2): 234–239.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  19. ^ T.D. Berger; E. Trinkaus (1995). "Patterns of trauma among Neadertals". Journal of Archaeological Science. 22 (6): 841–852. doi:10.1016/0305-4403(95)90013-6.
  20. ^ Guatelli-Steinberg D, Larsen CS, Hutchinson DL (2004). "Prevalence and the duration of linear enamel hypoplasia: a comparative study of Neandertals and Inuit foragers". Journal of Human Evolution. 47 (1–2): 65–84. doi:10.1016/j.jhevol.2004.05.004. PMID 15288524.
  21. ^ Barrett CK, Guatelli-Steinberg D, Sciulli PW (oktobar 2012). "Revisiting dental fluctuating asymmetry in neandertals and modern humans". American Journal of Physical Anthropology. 149 (2): 193–204. doi:10.1002/ajpa.22107. PMID 22791408.
  22. ^ Walker R, Hill K, Burger O, Hurtado AM (april 2006). "Life in the slow lane revisited: ontogenetic separation between chimpanzees and humans". American Journal of Physical Anthropology. 129 (4): 577–83. doi:10.1002/ajpa.20306. PMID 16345067.
  23. ^ Bogin, Barry (1997). "Evolutionary hypotheses for human childhood". American Journal of Physical Anthropology. 104 (S25): 63–89. doi:10.1002/(SICI)1096-8644(1997)25+<63::AID-AJPA3>3.0.CO;2-8. hdl:2027.42/37682.
  24. ^ Bogin, Barry (1999). Patterns of human growth. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-56438-0. OCLC 39692257.
  25. ^ Garrod, D. A. E., Buxton, L. H. D., Elliot-Smith, G., Bate, D.M. A. (1928). "Excavation of a Mousterian rock-shelter at Devil's Tower, Gibraltar". Journal of the Royal Anthropological Institute. 58: 33–113. JSTOR 4619528.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  26. ^ Keith, Arthur (1931). New discoveries relating to the antiquity of man. London: W. W. Norton & Company. str. 346. OCLC 3665578.
  27. ^ Ramirez Rozzi FV, Bermudez De Castro JM (april 2004). "Surprisingly rapid growth in Neanderthals". Nature. 428 (6986): 936–9. Bibcode:2004Natur.428..936R. doi:10.1038/nature02428. PMID 15118725.
  28. ^ Macchiarelli R, Bondioli L, Debénath A, et al. (decembar 2006). "How Neanderthal molar teeth grew". Nature. 444 (7120): 748–51. Bibcode:2006Natur.444..748M. doi:10.1038/nature05314. PMID 17122777.
  29. ^ Guatelli-Steinberg D, Reid DJ, Bishop TA, Larsen CS (oktobar 2005). "Anterior tooth growth periods in Neandertals were comparable to those of modern humans". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 102 (40): 14197–202. Bibcode:2005PNAS..10214197G. doi:10.1073/pnas.0503108102. PMC 1242286. PMID 16183746.
  30. ^ Tafforeau P, Smith TM (februar 2008). "Nondestructive imaging of hominoid dental microstructure using phase contrast X-ray synchrotron microtomography". Journal of Human Evolution. 54 (2): 272–8. doi:10.1016/j.jhevol.2007.09.018. PMID 18045654.
  31. ^ Smith TM, Toussaint M, Reid DJ, Olejniczak AJ, Hublin JJ (decembar 2007). "Rapid dental development in a Middle Paleolithic Belgian Neanderthal". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 104 (51): 20220–5. Bibcode:2007PNAS..10420220S. doi:10.1073/pnas.0707051104. PMC 2154412. PMID 18077342.
  32. ^ Smith TM, Tafforeau P, Reid DJ, et al. (april 2007). "Earliest evidence of modern human life history in North African early Homo sapiens". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 104 (15): 6128–33. Bibcode:2007PNAS..104.6128S. doi:10.1073/pnas.0700747104. PMC 1828706. PMID 17372199.
  33. ^ Rosas, Antonio; Ríos, Luis; Estalrrich, Almudena; Liversidge, Helen; García-Tabernero, Antonio; Huguet, Rosa; Cardoso, Hugo; Bastir, Markus; Lalueza-Fox, Carles (22. 9. 2017). "The growth pattern of Neandertals, reconstructed from a juvenile skeleton from El Sidrón (Spain)" (PDF). Science (jezik: engleski). 357 (6357): 1282–1287. Bibcode:2017Sci...357.1282R. doi:10.1126/science.aan6463. ISSN 0036-8075. PMID 28935804.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]