Insekti

Insekti
Raspon fosila: Karbon - Nedavno
Pčela
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Arthropoda
Podpleme	Hexapoda
Klasa	Insecta Linnaeus, 1758.
Koljena i redovi
Vidi sistematiku u tekstu

Šema anatomije kukaca
A – Glava (Caput)
B – Prsište (Toraks)
C – Zadak (Abdomen)

1. Antena
2. Ocellus (prednji)
3. Ocellus (gornji)
4. Kompleksno oko
5. Mozak
6. Prothorax
7. Leđna (dorsalna) arterija
8. trahea
9. Mesothorax
10. Metathorax
11. Prvi par krila
12. Drugi par krila
13. Srednje crijevo, želudac
14. Srce
15. Ovarij, jajnici
16. Stražnje crijevo, rektum
17. Anus
18. Vagina
19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama
20. Malpighian žlijezda
21. Jastuk
22. kandže
23. Tarsus
24. Tibia
25. Femur
26. Trochanter
27. Prednje crijevo
28. Thoraxganglion
29. Coxa
30. Žlijezda slinavka
31. Subesophageal ganglion
32. Usni aparat

Insekti (Insecta) su vrstama najbrojniji razred kopnene (rijetko slatkovodne) grupe člankonožaca (Arthropoda) a s daleko više od milion poznatih vrsta istovremeno i vrstama najbrojnija grupa životinja uopće. Prema raznim procjenama računa se da je stvarni broj postojećih vrsta višestruko veći, pri čemu se naslućuje, da samo u tropskim kišnim šumama žive još milioni neotkrivenih vrsta insekata. Njihovo naučno ime se izvodi od latinskog insectare, "zarezati", "urezati", što se odnosi na izraženo jedno od drugog odvojene dijelove tijela.

Nauka koja se bavi insektima naziva se entomologija.

Vanjska anatomija

Veličina insekta jako varira, i kreće se kod većine vrsta od jednog do dvadeset milimetara. Ali postoje i vrste veličine od 0,2 milimetra ali i takve, čije jedinke su duge 16 a široke 6 cm (Titanus giganteus) ili čak do 33 cm dugih jedinki jedne vrste skakavaca. Prema načinu života, tijelo insekta može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.

Svim kukcima zajedničko je da im je tijelo uglavnom vidljivo podijeljeno na glavu (Caput), prsište (Toraks) i zadak (Abdomen), čvrsti oklop od hitina i tri para nogu. Svaki dio se sastoji od pojedinačnih segmenata, leđne pločice (Tergit), trbušne pločice (Sternit) i bočnih pločica (Pleuriti). Osnovni plan građe insekta sadrži bočno stigme, otvore traheja pomoću kojih kukci dišu.

Glava kukca: oči, ticala, usni aparat

Glava insekta sastoji se od 6 kolutića. Na gornjoj strani glave se nalazi po jedan par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. Oko se može sastojati i od tisuću manjih oka. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri para usnih organa: gornja i donja čeljust i donja usna. Ti usni organi ovisno o načinu hranjenja kukca, ali i vrsti hrane koju uzimaju njuhovi organi mogu biti prilagođeni za grizenje (hrušt), bodenje (komarac), lizanje (pčela) i za sisanja (leptir).

Toraks

Prsa insekta su podijeljena na tri dijela od kojih svaki nosi jedan par nogu. Na prsima, njihovom stražnjem dijelu, se nalaze i krila, u većine insekata dva para, dok ih neke vrste uopće nemaju. Insekti, kao i paučnjaci, imaju vanjski oklop (eng. "exoskeleton") koji se sastoji većim dijelom od hitina, tekučine koju izlučuju sami insekti a koja se stvrdnjava u oklop. Taj oklop s vremenom mijenjaju da bi mogli dalje rasti

Abdomen

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Unutrašnja anatomija

Nervni i hormonalni sistem

Nervni sistem je ljestvičasto gangliozan .

Disanje i krvotok

Kad vidimo kod zglavkara koji dišu dušnjačkim cjevima oksigen se ne prenosi kvlju već putem dušnjaćkih cjevi. Krvotok je kod insekata otvoren. Srce je višekomorno i nalazise na leđnoj strani leđa. Krvotok je otvoren i reduciran .

Probava i ekskrecija

Probavni sistem čini usni aparat sa prednjim,srednjim i zadnjim crijevom .

Spolni organi

U većine kukaca je jasno izraženo spolno dvoličje. Dvospolci (hermafroditi) su rijetki. Spolne su žlijezde parne, leže u zatku, većinom imaju zajednički otvor ispred analnog otvora. Neki se kukci pare samo jedanput u životu, a spermiji odloženi u sjemenoj vrećici ženke oplođuju jaja godinama (npr. u pčelinje matice). Ženke nekih vrsta imaju posebnu leglicu za polaganje jaja.

Životni prostori

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Način života

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Razmnožavanje i razvoj

Razmnožavanje insekata odvija se spolnim putem. Oplođenje je unutrašnje. Razvoj insekata može biti direktan tj. da se iz jaja razvijaju odrasli organizmi. Takav razvoj nalazimo kod beskrilinih insekata (šećeraša i skokuna). Međutim, najčešći je razvoj sa preobražajem ili metamorfozom.

Pojavljuju se dva oblika razvitka sa preobražajem:

• Nepotpuni preobražaj, gdje su zastupljena u tri stadija razvitka (jaje/larva/odrasli organizam).
• Kod potpunog preobražaja postoje četiri stadija u razvtku (jaje/larva/lutka/odrasli organizam).

Sistematika

• podrazred Archaeognatha
• podrazred Zygentoma
• podrazred krilati kukci (Pterygota)
  • nadred vodencvjetovi (Ephemeroptera)
  • nadred vretenca, vilini konjici (Odonata)
  • nadred mrežokrilci (Neoptera)
    • red Plecoptera
    • red Embioptera
    • red Notoptera
    • red Dermaptera
    • red bogomoljke (Mantodae)
    • red žoharaši (Blattodea)
    • red termiti (Isoptera)
      • red Phasmatodea
    • red Mantophasmatodea
    • red Ensifera
    • red Caelifera
    • red Zoraptera
    • red grizlice (Psocoptera)
    • red životinjske uši (Phthiraptera)
    • red Thysanoptera
    • red Hemiptera
      • podred jednakokrilci, cvrčci (Homoptera)
      • podred stjenice (Heteroptera)
      • podred Coleorrhyncha
    • red Megaloptera
    • red Raphidioptera
    • red Planipennia
    • red kornjaši, ili tvrdokrilci (Coleoptera)
    • red Strepsiptera
    • red opnokrilci (Hymenoptera)
    • red Trichoptera
    • red leptiri (Lepidoptera)
    • red Mecoptera
    • red buhe (Siphonaptera)
    • red dvokrilci (Diptera)

Također pogledajte

• Smeđi žohar

Vanjski linkovi

Wikivrste: Insekti

Nedovršeni članak Insekti koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.