Zemljina atmosfera

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje.

Planeta Mars ima atmosferu sastavljenu od tankih slojeva gasova.
Atmosferski gasovi oko Zemlje raspršuju plavu svjetlost (kraće talasne dužine) više od svjetlosti prema crvenom kraju (duže talasne dužine) vidljivog spektra ; tako, plavi sjaj iznad horizonta se vidi kada se Zemlja posmatra iz svemira.
Dijagram slojeva Zemljine atmosfere

Atmosfera (starogrčki ἀτμός (atmós) 'para', i σφαῖρα (sphaîra) 'sfera' ) je sloj plina ili slojeva plinova koji obavija planetu, a drži se na mjestu gravitacijom planetarnog tijela. Planeta zadržava atmosferu kada je gravitacija velika, a temperatura atmosfere niska.[1] Zvjezdana atmosfera je vanjski dio zvijezde, koji uključuje slojeve iznad neprozirne fotosfere ; zvijezde niske temperature mogu imati vanjsku atmosferu koja sadrži složene molekule.

Atmosfera Zemlje se sastoji od azota (78%), kiseonika (21%), argona (0,9%), ugljen-dioksida (0,04%) i gasova u tragovima.[2] Većina organizama koristi kiseonik za disanje ; munje i bakterije vrše fiksaciju dušika kako bi proizveli amonijak koji se koristi za proizvodnju nukleotida i aminokiselina ; biljke, alge i cijanobakterije koriste ugljični dioksid za fotosintezu . Slojeviti sastav atmosfere minimizira štetne efekte sunčeve svjetlosti, ultraljubičastog zračenja, sunčevog vjetra i kosmičkih zraka kako bi zaštitili organizme od genetskih oštećenja. Trenutni sastav Zemljine atmosfere proizvod je milijardi godina biohemijske modifikacije paleoatmosfere od strane živih organizama. [1]

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Prosječan hemijski sastav atmosfere je: oko 78% dušika, oko 21% kisika, oko 0,93 vol.% argona, oko 0,003% ugljik dioksida, dok ostatak čine: neon, helij, kripton, metan i vodik, dok su amonijak, ugljik (II) oksid, vodik sulfid i ozon u primjesama i vrlo promjenjivog sadržaja.[3]


Slojevi Zemljine atmosfere[uredi | uredi izvor]

Atmosfera predstavlja vazdušni omotač oko Zemlje. Život u atmosferi se može uporediti sa životom u hidrosferi. Temperatura i pritisak atmosfere se mijenjaju s porastom visine od površine zemlje. Prvi sloj atmosfere (do visine od 12 km) se zove troposfera i temperatura u tom sloju se snižava do -60 °C u odnosu na prosječnu temperaturu površine zemlje od 20 °C. Iznad troposfere, sa porastom visine, temperatura ponovno raste i dostiže maksimalnu vrijednost na visini od oko 50 km. Taj sloj atmosfere se zove stratosfera. Daljim povećanjem visine, temperatura se ponovo smanjuje i dostiže minimum na visini od 85 km u sloju koji se zove mezosfera. Na većoj visini se nalazi omotač sljedeći sloj - termosfera, u kome temperatura ponovo raste. Dijelovi atmosfere u kojima temperatura dostiže maksimalne ili minimalne vrijednosti se zovu pauze (tropopauza, stratopauza, mezopauza), a slojevi između pauza zovu se sfere (troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera).

Egzosfera[uredi | uredi izvor]

Egzosfera predstavlja najviši sloj Zemljine atmosfere sa potpuno razrijeđenim zrakom na visinama iznad 800 km. Donji sloj se graniči s termosferom.[4]

Termosfera[uredi | uredi izvor]

Termosfera (gr. thermos – toplo, sphaira – kugla) je sloj Zemljine atmosfere koji se proteže od 80-800 km. Iznad 800 km se graniči sa egzosferom.[5]

Mezosfera[uredi | uredi izvor]

Mezosfera (gr.: mesos (sredina) und sphaira (kugla))je na visinama atmosfere od oko 45 do 80 km. Vazduh u njoj je razrjeđeniji i lakši. Zbog rijetkog vazduha i nedostatka ozona temperature zraka se snižavaju i do -80 °C, a posebna karakteristika su snažni vjetrovi brzina i preko 250 km/h.[6]

Stratosfera[uredi | uredi izvor]

Stratosfera (gr. stratum: strop, sphaira: kugla )je sloj zemljine atmosfere koji se nastavlja na troposferu, na visini od 150 km visine i tankog sloja zvanog tropopauza.Ovdje sa nalazi i ozonski omotač.[7]

Troposfera[uredi | uredi izvor]

Troposfera (gr. trope (okretaj, promjena)) je prvi sloj zemljine atmosfere koji se nastavlja na tropopauzi.U troposferi se stalno razmjenjuju topli i hladni slojevi vazduha, odatle joj i naziv. Voda koja isparava zadržava se u troposferi a i većina vremenskih nepogoda odvija se upravo ovdje [8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert (2015-09-24). "ἀτμός". A Greek-English Lexicon. Perseus Digital Library. Arhivirano s originala, 24 September 2015.
  2. ^ "Earth's Atmosphere Composition: Nitrogen, Oxygen, Argon and CO2". Earth How (jezik: engleski). 2017-07-31. Pristupljeno 2019-10-22.
  3. ^ Atmosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst) Archived 2012-07-10 na Wayback Machine učitano 10.02.2014 njem.
  4. ^ Egzosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst) Archived 2013-10-14 na Wayback Machine učitano 10.02.2014 njem.
  5. ^ Termosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)[mrtav link] učitano 10.02.2014 njem.
  6. ^ Mezosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)[mrtav link] učitano 10.02.2014 njem.
  7. ^ Stratosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst) Archived 2015-01-02 na Wayback Machine učitano 10.02.2014 njem.
  8. ^ Troposfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst) Archived 2015-04-04 na Wayback Machine učitano 10.02.2014 njem.