Hatij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hatij – u geološkoj vremenskoj skali mlađe je od dva doba ili gornja od dvije faze oligocenske epohe. Proteže se u vremenu između 28,1 i 23,03 miliona godina prije sadašnjosti. Hatiju je prethodio rupelij, a iza njega je slijedio akvitanij (najniža faza miocena).[1]

Epoha Doba Vremenski
raspon
(prije sadašnjosti)
Oligocen Hatij 28,4
Rupelij 33,9
Eocen Priabonij 37,2
Bartonij 40,4
Lutecij 48,6
Ipresij 55,8
Paleocen Tanecij 58,7
Selandij 61,7
Danij 65,5

Stratigrafska definicija[uredi | uredi izvor]

Hatij je u nauku uveo austrijski paleontolog Theodor Fuchs 1894.[2] Imenovao ga je po njemačkom plemenu Hati.[3] Originalni tipski lokalitet bio je u blizini njemačkog grada Kassela.

Baza hatija je izumiranje foraminiferskog roda Chiloguembelina (koji je i baza biozone foraminifere P21b). Službeni GSSP za hatij ratificiran je u oktobru 2016.

Vrhunac hatija (koji je baza akvitanijske faze, miocenske serije neogenskog sistema) pri prvoj je pojavi foraminiferske vrste Paragloborotalia kugleri, izumiranju krečnjačke nanoplanktonske vrste Reticulofenestra bisecta (koja formira bazu nanoplanktonske biozone NN1) i bazi magnetnog C6Cn.2n.

Hatij se poklapa s regionalno korištenim fazama ili zonama, kao što su gornja avernijska evropska sisarska zona (obuhvata paleogensku zonu sisara 30 do 26 i dio 25[4]), gornjogeringijska i donjoarikarijska sisarska zona Sjeverne Amerike. Također se podudara s desidijskom sisarskom zonom Južne Amerike, gornjohsandgolijskom i cijelom tabenbulakijskom sisarskom zonom u Aziji, gornjokiscelijskom i donjoegerijskom paratetiskom etapom u srednjoj i istočnoj Evropi, gornjodžandžukijskim i donjolongfordijskim australijskim regionalnim stadijem, otaičkim, vaitakijskim i dantrunijskim stadijem novozelandske geološke vremenske skale i dijelom zemorijskog kalifornijskog i čikasohejanskog regionalnog stadija na istoku SAD-a.

Vulkanska aktivnost[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme hatija dogodila se najveća poznata pojedinačna vulkanska erupcija: erupcija u kanjonu Fish kaldere La Garita, magnitude 9,2 i VEI-jem 8.[5] Datirana je na 27,51 miliona godina p. n. e.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ International Commission on Stratigraphy 2017
  2. ^ Harland, Brian et al. A Geological Time Scale 1989, Cambridge University Press, 1982, str. 64; ISBN 0-521-38361-7
  3. ^ Berry, Edward W. "The Mayence Basin, a Chapter of Geologic History", The Scientific Monthly, sv. 16, br. 2, februar 1923, str. 114; preuzeto: 18. 3. 2020.
  4. ^ Alroy, John. "Mammal Paleogene zones". str. The Paleobiology Database. Pristupljeno 15. 7. 2009.
  5. ^ Mason et al. (2004)
  6. ^ Lanphere & Baadsgaard (2001)

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Fuchs, T.; 1894: Tertiaerfossilien aus den kohlenführenden Miocaenablagerungen der Umgebung von Krapina und Radaboj und über die Stellung der sogenannten "Aquitanischen Stufe", Königlich- Ungarische Geologische Anstalt, Mittheilungen und Jahrbuch 10, str. 163-175.
  • Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G.; 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
  • Lanphere, M.A. & Baadsgaard, H.}}; 2001: Precise K–Ar, 40Ar/39Ar, Rb–Sr and U/Pb mineral ages from the 27.5 Ma Fish Canyon Tuff reference standard, Chemical Geology 175(3–4), str. 653–671.
  • Mason, B.G.; Pyle, D.M. & Oppenheimer, C.; 2004: The size and frequency of the largest explosive eruptions on Earth, Bulletin of Volcanology 66(8), str. 735–748.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]