Koljeno (biologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Položaj koljena u taksonomskoj hijerarhiji živih bića.

Koljeno (lat. φῦλον - phylon = rasa, grana u vezi sa φυλή - phyle = pleme , klan) – je taksonomski rang – u biosistematici: u botanici, zoologiji i bakteriologiji. Ponekad se dijeli na potkoljena (subphyla, jednina subphylum). Više koljena se u nekim slučajevima povezuje u natkoljeno (superphylum), a taksonomski rang tada obuhvata sva pripadajuća koljena.

Takson koljeno nalazi se između carstva i razreda.[1]

Carstvo Animalia (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.

Opći opis i poznati primjeri[uredi | uredi izvor]

Od vremena Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") Georgesa Cuviera. Pojam koljeno (phylum), uveo je Ernst Haeckel, na osnovu grčke riječi phylon (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, njemački botaničar August Wilhelm Eichler je 1883. godine podijelio biljke u pet grupa, svaku pod nazivom divizija.[4][5]

Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili posebnim planom tjelesne građe.[6]

Razvrstavanje organizama u hijerarhijske sisteme je u upotrebi od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupisani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se napravi hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može protumačiti na dva načina:

  • kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkom tumačenju), ili
  • grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u filogenetskoj.[7]

Bilo je pokušaja da se protumači nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetičko tumačenje je korisno onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tjelesne građe.

Tumačenje na temelju genetičkih odnosa[uredi | uredi izvor]

Najvažniji cilj objašnjavanja pojma datog taksona u okviru genetike je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uslov je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim taksonima. Naprimjer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koljeno (u Pogonophora), sredinom 20. stoljeća. Međutim, molekulskim istraživanjima izvedenim gotovo pola stoljeća kasnije, utvrđeno je da su oni grupa Annelida, tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojeni sa annelidima (kao porodica).[8] Na drugoj strani, visoko parazitsko koljeno Mesozoa je podijeljeno u dva koljena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u deuterostomia, a Rhombozoa u protostomia.[9]

Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na koncept napuštanja srodne grupe koljena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene bez ikakve procjene srodnih obilježja date taksonomske grupe.

Definicija na osnovu plana tjelesne građe[uredi | uredi izvor]

Naučno objašnjenje datog koljena koje je zasnovano na planu građe tijela, predložili su paleontolozi Graham Budd i Sören Jensen (kao što je to Haeckel učinio jedno stoljeće ranije). To objašnjenje je postavljeno zbog toga što su izumrli organizmi najteži za ravrstavanje: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji određuju moderne koljeno. Po Buddovom i Jensenovom naučnom objašnjenju, koljeno je objašnjeno kao skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.

Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer oznake predaka kod većine članova koljena možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, pošto je obilježeno bazno, lahko ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na lične odluke samih naučnika o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[10]

Prema nekima, podjela prema ovom naučnom objašnjenju može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi to bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli pospješiti takve procese.

Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo nakon kambrija.[11]

Poznata koljena i njihova podjela[uredi | uredi izvor]

Životinje[uredi | uredi izvor]

Najstarijim svrstavanjem životinjsko carstvo je podijeljeno prema vrsti tjelesne simetrije.

Protostomia Bilateralia
Deuterostomia
Basalia/sporne
Ostale: Radiata ili Parazoa

Danas je široko prihvaćena sljedeća podjela grupa koljena:

Koljeno Značenje Uobičajeno ime Izdvajajuća obilježja Broj opisanih vrsta
Acanthocephala Bodljoglavi crvi Kukaši Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo rilo sa više redova kukastih bodlji &0000000000001100.0000001.100
Acoelomorpha Acela Bescrijevaši Nemaju usta ili probavni kanal ( = probavni trakt i sistem za varenje) Približno 350
Annelida Mali prstenovi (metamere) Prstenaste gliste Multipli kružni segmenti &0000000000017000.00000017.000+ izumrle
Arthropoda Člankonošci Insekti Člankovito tijelo i noge, hitinski egzoskelet &0000000001134000.0000001.134.000+ izumrli
Brachiopoda Lampaste školjke Granonošci Lophophore i Brachiopoda &0000000000000300.000000300-500 izumrli
Bryozoa Mahovnjaci Mahovinaste životinje, morski tepisi Lophophora, bez drške, pipci prekriveni cilijama, anus van prstena cilija &0000000000005000.0000005.000 izumrli
Chaetognatha Dugočekinjaste vilice Streličasti crvi Hitinske bodlje na svakoj strani glave, peraja &0000000000000100.000000100 izumrli
Chordata Imaju hordu Kičmenjaci Cjevasto leđno nervno stablo, notocorda, ždrijelno prorezi, endostil, post - analni rep &0000000000100000.000000100.000+
Cnidaria Žarnjaci Anemone / Meduze Nematociste (žarne ćelije) &0000000000011000.00000011.000
Ctenophora Češljonošci Češljaste ili grebenaste meduze Osam "češljastig grebenova" spojenih treplji &0000000000000100.000000100 izumrli
Cycliophora Koturši Simbionti Okruglasta usta okružena malim trepljama, kesastog tijela &0000000000000003.0000003+
Echinodermata Bodljokošci Bodljokošci Petozračna radijalna simmetrija živih oblika, klicini listovi, mezoderm nekalcificirane bodlje &0000000000007000.0000007.000 živućih; približno 13,000 izumrlih
Entoprocta Unutrašnji anus Peharasti crvi Anus u krugu treplji &0000000000000150.000000150
Gastrotricha Čekinjast stomak Čekinjasta leđa Dvije terminalne cjevaste prianjaljke &0000000000000690.000000690
Gnathostomulida Viličari Viličnjaši &0000000000000100.000000100
Hemichordata Poluhordati Žirnjaci Stomohorda u okovratnom ždrijelnom prorezu &0000000000000100.000000100 živućih
Kinorhyncha Pokretna njuška Blatnjački zmajevi Jedanaest segmenata, svaki sa leđnom pločom &0000000000000150.000000150
Loricifera Steznjaci Četkaste glave Kišobranaste krljušti na svakom kraju &0000000000000122.000000122
Limnognathia (Micrognathozoa) Životinje tankih vilica Harmonikasto proširivi toraks &0000000000000001.0000001
Mollusca Mehko Mehkušci Mišićavo stopalo i plašt i okrugla ljuštura &0000000000112000.000000112.000[12]
Nematoda Uvijeni, navojasti Oble gliste Okruglog presjeka, keratinska kutikula &0000000000025000.00000025.000–1,000,000[13][14]
Nematomorpha Končasto-uvijenog oblika Konjskodlake gliste &0000000000000320.000000320
Nemertea Morske nimfe Trakaste gliste &0000000000001200.0000001.200
Onychophora Kandžonosci Baršunaste gliste Vrhovi nogu sa hitinskim kandžicama &0000000000000200.000000200 živućih
Orthonectida Ravno plivanje Jednostruki sloj trepljastih ćelija okoružuje masu spolnih ćelija &0000000000000020.00000020
Phoronida Zeusova ljubavnica Kopitaste gliste U-oblikovano crijevo &0000000000000011.00000011
Placozoa Pločaste životinje Razdvojena vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnih nitastih ćelija &0000000000000001.0000001
Platyhelminthes Pljosnate gliste Pljosnate gliste &0000000000025000.00000025.000[15]
Porifera Parafiletskli takson* Poraši Spužve Perforirani unutrašni zid (sloj) &0000000000005000.0000005.000+današnje
Priapulida Mali priapus &0000000000000016.00000016
Rhombozoa Pastelna životinja Pojedinačne (usamljaničke), antero-posteriorne osovine, ćelija okružene trepljama &0000000000000075.00000075
Rotifera Koturaši Rotifere Prednji vijenac treplji &0000000000002000.0000002.000
Sipuncula Mala cijev Kikiriki crvi Mouth surrounded by invertible tentacles &0000000000000144.000000144–320
Tardigrada Spori koraci (pokreti) Vodeni medvjedi Četverodijelno tijelo i glava &0000000000001000.0000001.000+
Xenacoelomorpha Čudni pljosnati crvi Trepljaste deuterostomia &0000000000000002.0000002
Ukupno: 35 2,000.000+

Grupe koje su nekada svrstavane kao koljena[uredi | uredi izvor]

Koljeno Uobičajeno ime Aktuelni konsensus
Acanthocephala Bodljoglave gliste Jako modificirane Rotifera
Aschelminthes Pseudocelomati Podijeljene u nekoliko pseudocelomatskih koljena
Craniata Lobanjaši Podgruppa koljena Chordata; moguće i sinonimne sa Vertebrata
Cephalochordata Lobanjski hordati Potkoljeno koljena Chordata.
Cephalorhyncha Glavosurlaši Natkoljeno Scalidophora.
Coelenterata Dupljari Podijeljeni u koljena Cnidaria i Ctenophora.
Echiura Kašikaste gliste Razred koljena Annelida.
Enteropneusta Žiraste gliste Class of phylum Hemichordata.
Gephyra Kikirikaste i kašikaste gliste Podijeljene u koljena Sipuncula i Echiura.
Mesozoa Mezozoe Podijeljeni u koljena Orthonectida i Rhombozoa.
Myxozoa Miksozoe Veoma modificirane Cnidaria
Pentastomida Jezičaste gliste Potklasa Maxillopoda koljena Arthropoda
Pogonophora Medvjedaste gliste Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida.
Pterobranchia Perastoškrgaši Razred koljena Hemichordata
Symplasma Staklaste spužve Razred Hexactinellida koljena Porifera
Urochordata Tunikati Potkoljeno koljena Chordata
Vestimentifera Gliste sa oduškom Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida
Ukupno: 16

Grupe koljena kod kopnenih biljaka[uredi | uredi izvor]

U narednoj tabeli je prikazano deset grupa današnjih embriofita (kopnene biljke). Na njih se mogu dodati dvije grupe koljena algi: Chlorophyta i Charophyta, koje su uključene zajedno sa kopnenim biljkama u kladus Viridiplantae. Definicija i svrstavanje biljaka na ovom nivou mijenja se od izvora do izvora i progresivno se mijenjalo u posljednjih nekoliko godina. Tako neki izvori stavljaju preslice u grupu Arthrophyta i paprati u grupu Pteridophyta, dok ih drugi uključuju u Pteridophyta, kao što je prikazano u nastavku. Podjela Pinophyta se može koristiti za sve golosjemenjače (tj. uključujući cikade, ginkgo i gnetofte), ili četinjača samo u nastavku.

Od prvog objavljivanja APG sistema, 1998. godine, koji je predložio uvrštavanje cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori radije zamjenjuju redove neformalnim kladusima. Kod formalnih redova, tradicionalne podjele navedene u nastavku su svedene na mnogo nižem nivou, npr. potklase, kao što su konifere (Conifera).[16][17]

Grupa Značenje Opće ime Obiježavajuća svojstva
Anthocerotophyta[18] Anthocerosolike biljke Rožnate mahovine Rogoliki sporofit, nemaju provodni (vaskularni) sistem
Bryophyta Bryumolike biljke, mahovine Mahovine Stalni negranati sporofiti, bez provodnih snopića
Marchantiophyta,[19]

Jetrenjače [20]

Marchantiolike biljke

Jetraste biljke

Mahovine jetrenjače Prolazni negranati sporofiti, bez provodnog sistema
Lycopodiophyta,[16]

Lycophyta[21]

'Lycopodiumaste biljke

"Vučije" biljke

Klupkolike i bodljaste mahovine Mikrofilski listovi, imaju provodni sistem
Pteridophyta Papratima slične biljke, paprati Paparati i preslice Protalij gametofiti, provodni sistem
Pinophyta

Coniferophyta[22]

Pinusolike biljke

Biljke sa šišarkom

Četinari Šišarke sa sjemenkama i drvenastim traheidama
Cycadophyta[23] Cycasolike biljke, palmolike biljke Cikade Sjemenke, krunasto spojeni listovi
Ginkgophyta[24] Ginkgolike biljke Ginko, Drvo vilina kosa Sjemenke nisu zaštićene plodom (pojedinačno današnje vrste)
Gnetophyta[25] Gnetumolike biljke Gnetofite Sjemenke i drvenasti sistem provodnih sudova
Magnoliophyta Magnolia,Magnoliolike biljke Cvjetnice, angiosperme Cvjetovi i plodovi, provodni sistem sa sudovima
Ukupno: 10

Podjela gljiva po grupama[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Fungi
  1. Chytridiomycota
  2. Blastocladiomycota
  3. Zygomycota
  4. Glomeromycota
  5. Ascomycota
  6. Basidiomycota
  7. Microsporidia
  8. Neocallimastigomycota

Koljena/grupe kod protista[uredi | uredi izvor]

Opis grupe Koljeno[26] Značenje Uobičajeno ime Izdvajajuća svojstva Primjer
Heterotrofi (bez aparata za kretanje) Rhizopoda root-foot[27] Amoeba Ameboidi sa sposobnošću promjene oblika tijela Amoeba
Actinopoda Zrakastonošci ------- Duge, tanke aksopodije Radiolarije
Foraminifera Imaju otvore Foraminifere Komplesna ljuštura sa jednom ili više komora Foraminifere
Fotosintetski protisti Dinoflagellata Vrtložasti bičari Dinoflagelate Jednoćelijski, imaju dva nejednaka biča Crvene oznake
Euglenophyta Biljke Božije či Euglenidae Imaju pelikulu, opnasti omotač koji ćeliji daje oblik. Euglena
Chrysophyta Zlatna biljka Zlatne alge Diatoma
Rhodophyta Ružičaste alge Crvrne alge Ćelije nemaju bič ili centriole; sadrže fikoobiliproteine koji daju tintu (mastilo) Koralne alge
Phaeophyta Mrke alge Smeđe slge Hloroplasti su omotani sa četiri membrane, stvaraju razna tkiva Morske alge
Heterotrofi sa bičevima Sarcomastigophora Trypanosoma cruzi
Ciliophora Paramecium
Stvaraju nepokretne spore Apicomplexa Plasmodium
Heterotrofi ograničene pokretljivosti Oomycota Vodene plijesni
Acrasiomycota Dictyostelium
Myxomycota Fuligo
Ukupno: 14

Grupe bakterijskih koljena[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Bacterijska koljena

Danas je poznato 29 koljena koje prihvata Spisak prokariotskih imena sa statusom u nomenklaturi (LPSN)[28]

  1. Acidobacteria, fenotipski raznolike pretežno nekultivirane
  2. Actinobacteria, Visoko-G+C Gram pozitivne vrste
  3. Aquificae, samo 14 termofilnih rodova, veoma razgranate
  4. Bacteroidetes
  5. Caldiserica, nekadašnji kanditati za grupu OP5, Caldisericum exile je jedini predstavnik
  6. Chlamydiae, samo 6 rodova
  7. Chlorobi, samo 7 rodova , zelene sumporne bakterije
  8. Chloroflexi, zelene nesumporne bakterije
  9. Chrysiogenetes, samo 3 roda (Chrysiogenes arsenatis, Desulfurispira natronophila, Desulfurispirillum alkaliphilum)
  10. Cyanobacteria, poznate i kao plavo-zelene alge
  11. Deferribacteres
  12. Deinococcus-Thermus, Deinococcus radiodurans i Thermus aquaticus su "općenito poznate" vrste ovog koljena
  13. Dictyoglomi
  14. Elusimicrobia, nekadašnji kandidat Thermus grupe 1
  15. Fibrobacteres
  16. Firmicutes, Nisko-G+C Gram pozitivne vrste, kao one koje stvaraju spore: Bacilli (aerobni) i Clostridia (anaerobna)
  17. Fusobacteria
  18. Gemmatimonadetes
  19. Lentisphaerae, nekadašnji kladus VadinBE97
  20. Nitrospira
  21. Planctomycetes
  22. Proteobacteria, poznatiji kao koljena, objedinjuje vrste kao što su Escherichia coli ili Pseudomonas aeruginosa
  23. Spirochaetes, vrsta objedinjuje Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lymeovu bolest
  24. Synergistetes
  25. Tenericutes, alternativno razred Mollicutes u koljenu Firmicutes (rod: Mycoplasma)
  26. Thermodesulfobacteria
  27. Thermomicrobia
  28. Thermotogae, duboko razgranate
  29. Verrucomicrobia

Podjela koljena u carstvu arhea[uredi | uredi izvor]

  1. Crenarchaeota, drugo najuobičajenije koljeno Archea
  2. Euryarchaeota, najuobičajenije koljeno Archaea
  3. Korarchaeota
  4. Nanoarchaeota, ultra-mali simbioti, pojedinačno poznate vrste
  5. Thaumarchaeota

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ "Life sciences". The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third iz.). Houghton Mifflin Company. 2005. Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions. 
  3. ^ Berg, Linda R. (2007-03-02). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 iz.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23 July 2012. 
  4. ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.
  5. ^ Naik, V.N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888. 
  6. ^ Valentine, James W. (2004). On the Origin of Phyla. Chicago: University Of Chicago Press. str. 7. ISBN 0-226-84548-6. 
  7. ^ Budd, G.E.; Jensen, S. (2000). "A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla". Biological Reviews 75 (2): 253–295. PMID 10881389. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. Pristupljeno 2007-05-26. 
  8. ^ Rouse G.W. (2001). "A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera". Zoological Journal of the Linnean Society 132 (1): 55–80. doi:10.1006/zjls.2000.0263. 
  9. ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (October 1996). "Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences". Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128–32. PMID 8865666. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. 
  10. ^ Budd, G. E. (1998). "Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle". Lethaia (Blackwell Synergy) 31 (3): 197–210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x. [mrtav link]
  11. ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). "Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation". Paleobiology 31 (2 (Suppl)): 94–112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2. 
  12. ^ Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)
  13. ^ Hodda, M (2011). "Phylum Nematoda Cobb, 1932. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal biodiversity: An outline of higher-level classification and survey of taxonomic richness". Zootaxa 3148: 63–95. 
  14. ^ Zhang, Z (2013). "Animal biodiversity: An update of classification and diversity in 2013. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal Biodiversity: An Outline of Higher-level Classification and Survey of Taxonomic Richness (Addenda 2013)". Zootaxa 3703 (1): 5–11. doi:10.11646/zootaxa.3703.1.3. 
  15. ^ Species Register. "Flatworms — Phylum Platyhelminthes". Marine Discovery Centres. Arhivirano s originala, 27 Mart 2007. Pristupljeno 2007-04-09.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  16. ^ a b Cronquist, A.; A. Takhtajan; W. Zimmermann (1966). "On the higher taxa of Embryobionta". Taxon (International Association for Plant Taxonomy (IAPT)) 15 (15): 129–134. JSTOR 1217531. doi:10.2307/1217531. 
  17. ^ Chase, Mark W. & Reveal, James L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2): 122–127, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x 
  18. ^ Mauseth, James D. (2012). Botany : An Introduction to Plant Biology (5th iz.). Sudbury, MA: Jones and Bartlett Learning. ISBN 978-1-4496-6580-7.  p. 489
  19. ^ Crandall-Stotler, Barbara; Stotler, Raymond E. (2000). "Morphology and classification of the Marchantiophyta". u A. Jonathan Shaw & Bernard Goffinet (Eds.). Bryophyte Biology. Cambridge: Cambridge University Press. str. 21. ISBN 0-521-66097-1. 
  20. ^ Mauseth 2012, str. 489.
  21. ^ Mauseth 2012, str. 509.
  22. ^ Mauseth 2012, str. 535.
  23. ^ Mauseth 2012, str. 540.
  24. ^ Mauseth 2012, str. 542.
  25. ^ Mauseth 2012, str. 543.
  26. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 21 April 2016. Pristupljeno 7 Maj 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  27. ^ http://www.memidex.com/rhizopoda
  28. ^ J.P. Euzéby. "List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature: Phyla". Arhivirano s originala, 27 Januar 2013. Pristupljeno 30 December 2010.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]