Pinus
Pinus (Rod: Borovi) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Pinophyta |
Razred | Pinopsida |
Red | Pinales |
Porodica | Pinaceae Lindley |
Potporodica | Piceoideae |
Rod | Pinus |
Pinus je rod golosjemenjača, porodica Pinaceae. Obihvata oko 111 postojećeg drveća i grmova, u podrodovima:
- Pinus (tvrdi borovi) i
- Strobus (mehki borovi). Svaki od podrodova ima nekoliko sekcija zasnovanih na sekvenciranju hloroplastne DNK. Starije klasifikacije rod su dijelile u tri podroda: Pinus, Strobus i Ducampopinus.[1] – na bazi osobenosti šišarke, sjemenki i listova (iglica). Filogenija, nakon DNK analize, pokazala je da bivši podrod Ducampopinus primada podrodu Strobus, tako da termin Ducampopinus više nije u taksonomskoj upotrebi.[2]
Pinus |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vrste podroda "Ducampopinus" smatrane su posrednicima između dva druga podroda. U modernoj klasifikaciji, svrstavaju se u podrod "Strobus", ali se ni u jedan nisu dobro uklopile, pa su klasificirani u treći podrod. Godine 1888., kalifornijski botaničar John Gill Lemmon stavio ih je u podrod "Pinus". Općenito, ova klasifikacija isticala je morfologiju šišarke, sjemenki i ljuski listova, a vrste u svakom pododrodu obično su bile prepoznatljive po svom općem izgledu. Bor sa jednim fibrovaskularnim snopom po listu (bivša podgenera „Strobus“ i „Ducampopinus“) bili su poznati kao „haploksilonski borovi“, dok su borovi sa dva fibrovaskularna snopa po listu, (podrod „Pinus“) ) nazivani „diploksilonski borovi“. Diploksilonski imaju tvrđe drvo i veću količinu smole od borova haploksilonskih. Nekoliko svojstava se koristi za razlikovanje podrodova, sekcija i podsekcija borova: broj listova (igalica) po skupnoj čestici, broj fibrovaskularnih snopova iglicee, položaj smolastih kanala u iglicama, prisustvo ili oblik sjemenskih krila i položaj umba (grbice), te prisustvo bodlji na na ljuskama sjemenskih češera.[3]
Podrod Pinus – žuti ili tvrdi borovi
[uredi | uredi izvor]Podrod Pinus obuhvata žute i tvrdodve borove. Borovi u ovom podrodu imaju jednu do pet igala po svežnju i dva fibrovaskularna snopa po iglici, a listovi su im postojani, osim kod Pinus leiophylla i Pinus lumholtzii. Konusne ljuskice su deblje i čvršće od onih u podrodu Strobus , a konusni stošci ili se otvaraju ubrzo nakon što sazriju ili budu serotični.[4]
Sekcija Pinus
[uredi | uredi izvor]Sekcija Pinus ima dvije ili tri igle po čestici svežnjića. Vrh šišarke svih vrsta ima guste ljuskice, a sve osim onih iz vrste Pinus pinea otvaraju se pri zrelosti. Vrste ove sekcije porijeklom su iz Evrope, Azije i mediteranske regije, osim P. resinosa na sjeveroistoku Sjeverne Amerike i P. tropicalis na zapadu Kube.[4]
- Podsekcija' 'Incertae sedis
- †P. driftwoodensis – rani eocen, Britanska Kolumbija, Kanada[5]
Podsekcija Pinus
[uredi | uredi izvor]Sve, osim dvije vrste, u podsekciji Pinus porijeklom su iz Evroazije.[4]
- Pinus densata
- Pinus densiflora
- Pinus fragilissima
- Pinus henryi?
- Pinus hwangshanensis
- Pinus kesiya
- Pinus latteri?
- Pinus luchuensis
- Pinus massoniana
- Pinus merkusii
- Pinus mugo
- Pinus nigra
- Pinus resinosa
- Pinus sylvestris
- Pinus tabuliformis
- Pinus taiwanensis
- Pinus thunbergii
- Pinus tropicalis
- Pinus uncinata
- Pinus yunnanensis
Podsekcija Pinaster
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Pinaster sadrži autohtone mediteranske vrste, kao i Pinus roxburghii sa Himalaja. Ljuske na njihovim šišarkama nemaju bodlje.[3]. Kasnije Imenovana je po vrsti Pinus pinaster.
- Pinus brutia
- Pinus canariensis
- Pinus halepensis
- Pinus heldreichii
- Pinus pinaster
- Pinus pinea thumb|right|Pinus pinea
- Pinus roxburghii
Sekcija Trifoliae
[uredi | uredi izvor]Sekcija Trifoliae (američki tvrdi borovi), uprkos svom imenu (što znači "trolisti"), imaju dvije do pet iglica posvežnju, ili rijetko osam. Nakon zrelosti, šišarke se kod većine vrsta otvaraju, ali nekoliko njih je serotično. U ovu sekciju pripadaju svi američki tvrdai borovi..[4]
Podsekcija Australes
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Australes je autohtona u Sjevernoj i Centralnoj Americi i Karibima.[3][6][7]
Borovi iz Kalifornije i Baja Kalifornije, zatvorenog su konusa (serotični), Pinus attenuata , Pinus muricata i Pinus radiata , ponekad su postavljeni u zasebnu podsekciju, Attenuatae.
- Pinus attenuata
- Pinus caribaea
- Pinus cubensis
- Pinus echinata
- Pinus elliottii
- †Pinus foisyi
- Pinus glabra
- Pinus greggii
- Pinus herrerae
- Pinus jaliscana
- Pinus lawsonii
- Pinus leiophylla
- Pinus lumholtzii
- †Pinus matthewsii – pliocen[8]
- Pinus muricata
- Pinus occidentalis
- Pinus oocarpa
- Pinus palustris
- Pinus patula
- Pinus praetermissa
- Pinus pringlei
- Pinus pungens
- Pinus radiata
- Pinus rigida
- Pinus serotina
- Pinus taeda
- Pinus tecunumanii
- Pinus teocote
Podsekcija Contortae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Contortae autohtona je u Sjevernoj Americi, uključujući i Meksiko.[3]
Podsekcija Ponderosae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Ponderosae obuhvata borove koji su autohtoni u Centralnoj Americi Meksiku, zapadnim dijelovima Sjedinjenih Država i jugozapadne Kanade.[3][9]
- Pinus arizonica?
- Pinus cooperi
- Pinus coulteri
- Pinus donnell-smithii
- Pinus devoniana
- Pinus douglasiana
- Pinus durangensis
- Pinus engelmannii
- Pinus hartwegii
- Pinus jeffreyi
- †Pinus johndayensis – oligocen
- Pinus maximinoi
- Pinus montezumae
- Pinus nubicola
- Pinus ponderosa
- Pinus pseudostrobus
- Pinus sabineana
- Pinus torreyana
- Pinus washoensis
Podrod Strobus – bijeli ili mehki borovi
[uredi | uredi izvor]Podrod Strobus obuhvata bijele i mehke borove, koji imaju jednu do pet iglica po svežnju i po jedan fibrovaskularni snop po iglici, a snopići su su listopadni, osim u Pinus nelsonii , gdje su stalni. Konusne ljuskice su tanje i fleksibilnije od onih iz podroda Pinus , osim kod nekih vrsta poput Pinus maximartinezii , a šišarke se obično se otvaraju ubrzo nakon što sazriju..[4]
Sekcija Parrya
[uredi | uredi izvor]Sekcija Parrya ima jednu do pet iglica u svežnju. Sjemenke ili imaju zglobna (spojena) krila ili nemaju krila uopće. U svih vrsta, osim P. nelsonii , fascikularni omotači skreću natrag u obliku rozete, prije nego što opadnu. Konusi (šišarke) imaju guste ljuskice i ispuštaju sjeme pri sazrijevanju. Vrstr ove sekcije porijeklom su sa jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.[4]
Podsekcija Balfourianae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Balfourianae (borovi sa čekinjastim šišarkama) porijeklom su sa jugozapada Sjedinjenih Država.
Podsekcija Cembroides
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Cembroides (pinjoni ili piñoni) autohtoni su u Meksiku i jugozapadu Sjedinjenih Država.
- Pinus cembroides
- Pinus culminicola
- Pinus discolor
- Pinus edulis
- Pinus johannis
- Pinus maximartinezii
- Pinus monophylla
- Pinus orizabensis
- Pinus pinceana
- Pinus quadrifolia
- Pinus remota
- Pinus rzedowskii
Podsekcijs Nelsonianae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Nelsonianae autohtona je na sjeverozapadu Meksika. Sadrži jednu vrstu s postojanim čahurama* Pinus nelsonii
Sekcija Quinquefoliae
[uredi | uredi izvor]Sekcija Quinquefoliae (bijeli borovi), kao što sugerira ime (što znači „petolisni“), ima pet iglica po snopiću, osim Pinus krempfii, koji ima dva, i Pinus gerardiana i Pinus bungeana , koje imaju po tri. Sve vrste imaju šišarke s tankim ili debelim ljuskama koje se otvaraju u zrelosti ili se uopće ne otvaraju; nijedan nije serotičan. Vrste u ovoj sekciji nalaze se u Evroaziji i Sjevernoj Americi, a i jedna vrsta, Pinus chiapensis doseže do Gvatemale.[10][11]
Podsekcija Gerardianae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Gerardianae je autohtona u istočnoj Aziji. Njne vrste imaju po tri ili pet iglica u snopiću.
Podsekcija Krempfianae
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Krempfianae je autohtona u Vijetnamu. Imaju po dvije iglice u snopiću i netipski su spljoštena. Konusne ljuske su debele i nemaju bodlje.
Podsekcija Strobus
[uredi | uredi izvor]Podsekcija Strobus ima po pet iglica u snopiću i tanke ljuske na šišarkama, bez bodlji. Aurohtone su u Sjevernoj i Centralnoj Americi, Evropi i Aziji.[3]
- Pinus albicaulis
- Pinus amamiana
- Pinus armandii
- Pinus ayacahuite
- Pinus bhutanica
- Pinus cembra
- Pinus chiapensis
- Pinus dabeshanensis
- Pinus dalatensis
- Pinus fenzeliana
- Pinus flexilis
- Pinus koraiensis
- Pinus lambertiana
- Pinus monticola
- Pinus morrisonicola
- Pinus parviflora
- Pinus peuce
- Pinus pumila
- Pinus sibirica
- Pinus strobus
- Pinus strobiformis
- Pinus wallichiana
- Pinus wangii
Incertae sedis
[uredi | uredi izvor]Vrste koje još nisu smještene u podrodove.
- †P. peregrinus – Pinus peregrinus – Srednji eocen,
Vrste po regijama
[uredi | uredi izvor]Evropa i Azija
[uredi | uredi izvor]- Regija mediteranske Evrope
- Pinus brutia
- Pinus canariensis
- Pinus cembra
- Pinus halepensis
- Pinus heldreichii - (sin. Pinus leucodermis)
- Pinus uncinata
- Pinus nigra
- Pinus peuce
- Pinus pinaster
- Pinus pinea
- Azija
- Pinus amamiana
- Pinus armandii
- Pinus bhutanica
- Pinus bungeana
- Pinus dalatensis
- Pinus densata
- Pinus densiflora
- Pinus eremitana
- Pinus fenzeliana
- Pinus fragilissima
- Pinus gerardiana
- Pinus henryi
- Pinus hwangshanensis
- Pinus kesiya
- Pinus koraiensis
- Pinus krempfii
- Pinus latteri
- Pinus luchuensis
- Pinus massoniana
- Pinus merkusii
- Pinus morrisonicola
- Pinus orthophylla
- Pinus parviflora
- Pinus pumila
- Pinus roxburghii
- Pinus sibirica
- Pinus squamata
- Pinus tabuliformis
- Pinus taiwanensis
- Pinus thunbergii
- Pinus uyematsui
- Pinus wallichiana
- Pinus wangii (sin. P. kwangtungensis).
- Pinus yunnanensis
Sjeverna Amerika
[uredi | uredi izvor]- Kanada SAD i sjever Meksika
- Pinus albicaulis
- Pinus aristata
- Pinus attenuata
- Pinus balfouriana
- Pinus banksiana
- Pinus clausa
- Pinus contorta
- Pinus coulteri
- Pinus echinata
- Pinus edulis
- Pinus elliottii
- Pinus flexilis
- Pinus glabra
- Pinus jeffreyi
- Pinus lambertiana
- Pinus longaeva
- Pinus monophylla
- Pinus monticola
- Pinus muricata
- Pinus palustris
- Pinus ponderosa (sin. P. washoensis)
- Pinus pungens
- Pinus radiata
- Pinus reflexa
- Pinus remota
- Pinus resinosa
- Pinus rígida
- Pinus sabineana
- Pinus serotina
- Pinus strobus
- Pinus taeda
- Pinus torreyana
- Pinus virginiana
- Meksiko, Centralna Amerika i Karibi
- Pinus apulcensis
- Pinus arizonica
- Pinus ayacahuite
- Pinus caribaea
- Pinus cembroides
- Pinus chiapensis
- Pinus cooperi
- Pinus cubensis
- Pinus culminicola
- Pinus devoniana (sin. P. michoacana)
- Pinus durangensis
- Pinus engelmannii
- Pinus estevezii -
- Pinus georginae
- Pinus gordoniana (sin. P. douglasiana)
- Pinus greggii
- Pinus hartwegii
- Pinus herrerae
- Pinus hondurensis (sin. P. caribaea var. hondurensis)
- Pinus jaliscana
- Pinus johannis
- Pinus lawsonii
- Pinus leiophylla
- Pinus lumholtzii
- Pinus luzmariae
- Pinus maximartinezii
- Pinus maximinoi (sin. P. tenuifolia)
- Pinus montezumae
- Pinus nelsonii
- Pinus occidentalis
- Pinus oocarpa
- Pinus patula
- Pinus orizabensis
- Pinus pinceana
- Pinus praetermissa
- Pinus pringlei
- Pinus pseudostrobus
- Pinus quadrifolia
- Pinus rzedowskii
- Pinus strobiformis
- Pinus tecunumanii
- Pinus teocote
- Pinus tropicalis
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Frankis, Michael (2002). "Classification of the genus Pinus". The Lovett Pinetum Charitable Foundation.
- ^ Gernandt et al. 2005.
- ^ a b c d e f Gernandt et al. 2005, str. 35.
- ^ a b c d e f Gernandt et al. 2005, str. 38.
- ^ Stockey 1983.
- ^ {{|id=28439 |name=Pinus cubensis}}
- ^ {{|id=28511 |name=Pinus occidentalis}}
- ^ McKown, Stockey i Schweger 2002.
- ^ {{|id=409709 |name=Pinus hartwegii}}
- ^ Gernandt et al. 2005, str. 38–39.
- ^ {{|id=457536 |name=Pinus chiapensis}}
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Gernandt, D. S.; López, G. G.; García, S. O.; Liston, A. (2005). "Phylogeny and classification of Pinus". Taxon. 54 (1): 29–42. doi:10.2307/25065300. JSTOR 25065300.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- McKown, A.D.; Stockey, R.A.; Schweger, C.E. (2002). "A New Species of Pinus Subgenus Pinus Subsection Contortae From Pliocene Sediments of Ch'Ijee's Bluff, Yukon Territory, Canada" (PDF). International Journal of Plant Sciences. 163 (4): 687–697. Arhivirano s originala (PDF), 21. 2. 2008. Pristupljeno 13. 11. 2019.
- Stockey, R.S. (1983). "Pinus driftwoodensis sp.n. from the early Tertiary of British Columbia". Botanical Gazette. 144 (1): 148–156. doi:10.1086/337355. JSTOR 2474678.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Tree of Life Web Arhivirano 29. 11. 2019. na Wayback Machine favors classification of Ducampopinus species in Strobus.
- NCBI Taxonomy server files Ducampopinus species above as Strobus.