Incertae sedis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lešinari Novog svijeta, poput kalifornijskog kondora, označeni su kao incertae sedis unutar razreda Aves do priznanja novog reda Cathartiformes.
Plumalina plumaria Hall, 1858 (visoka 6,3 cm), gornji devon zapada Države New York, SAD. Obično se uvrštava sa hidrozoama (koljeno Cnidaria, razred Hydrozoa) ili gorgonarijama (koljeno Cnidaria, razred Anthozoa, red Gorgonaria), ali ga je vjerovatno najsigurnije označiti kao "incertae sedis

Incertae sedis (latinski: nesiguran položaj ili neizvjestan položaj)[1] ili problematica, su taksonomski termini koji se daju grupi organizama čiji su širi međuodnosi nepoznati ili nedefinirani.[2] Alternativno, takve grupe se često označavaju kao "enigmatski taksoni".[3] U sistemu otvorene nomenklature, nesigurnost na specifičnim taksonomskim nivoima je označena sa incertae familiae (za neizvjesne/nesigurne porodice), incerti subsinis (neizvjestan podred), incerti ordinis (neizvjestan red) i slični termini.[4]

Primjeri[uredi | uredi izvor]

  • Fosilna biljka Paradinandra suecica nije mogla biti dodeljena nijednoj porodici, ali, kada je opisana 2001., postavljena je kao incertae sedis unutar reda Ericales.[5]
  • Fosill Gluteus minimus, opisan 1975, nije mogao biti dodijeljen nijednom poznatoom koljenu životinja.[6] Rod je zbog toga incertae sedis u carstvu Animalia.
  • Pošto nije bilo jasno u koji redu bi trebalo uključiti porodicu Cathartidae trebalo dodeliti, smješteni su u Aves incertae sedis.[7] Kasnije je dogovoreno da se smjeste u poseban red, Cathartiformes.[8]
  • Ptica, Motacilla bocagii, prethodno poznata kao Amaurocichla bocagii, je vrsta vrapčarskih ptica koja pripada natporodici Passeroidea. Budući da nije bilo jasno kojoj porodici pripada, klasificirana je kao Passeroidea incertae sedis, sve dok je filogenetska studija iz 2015. nije smjestila u rod Motacilla porodice Motacillidae.[9][10]
  • Ćelije HeLa, porijeklom iz ljudskih karcinoma grlića materice, mogu se genetički odvojiti od normalnih ljudskih ćelija dovoljno da budu taksonomski kategorizirane kao nova vrsta sa velikim incertae sedis.

U formalnoj nomenklaturi[uredi | uredi izvor]

Kada se formalno imenuje takson, neizvjesnost u vezi s njegovom taksonomskom klasifikacijom može biti problematična. Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka propisuje da se „vrste i potpodjele roda moraju odrediti do roda, a infraspecijskim taksonima moraju se označiti vrste, jer su njihova imena kombinacija", ali ako se rangiraju više od roda može im se dodijeliti oznaka incertae sedis.[11]

Razlog za upotrebu[uredi | uredi izvor]

Loš opis[uredi | uredi izvor]

Ovaj odlomak iz naučnog rada o rakovima Rovu Kurili-Kamčatka i Japanskom rovu opisuje tipske okolnosti primjenu ove kategorija u raspravi:[12]

... izbacivanje mnogih rodova iz novih i postojećih porodica u stanje incertae sedis. Njihov sniženi status uglavnom se pripisuje lošim ili neadekvatnim opisima, ali bilo je prihvaćeno da su neke nejasnoće u analizi nastale zbog nedovoljnog utvrđivanja karaktera. Također je očito da je udio oznaka korištenih u analizi ili njihova određena tvrdnji za određene taksone bio neprikladan ili nevažeći. Dodatna složenost i faktori koji su zaveli ranije autoritete su uplitanje opsežnih homoplazija, očiglednim preokretom opisa utvrđenih karaktera i konvergentna evolucija.

Neuključivanje u analizu[uredi | uredi izvor]

Ako se provede formalna filogenetska analiza koja ne uključuje određeni takson, autori bi mogli odlučiti označiti takson incertae sedis, umjesto da nagađaju o njegovom plasiranju. To je posebno često kada se kreira molekularna filogenija, jer je tkivo za mnoge retke organizme teško dobiti. Takođe je čest scenarij kada su uključeni fosili taksona, jer se mnogi definiraju na osnovu djelimičnih informacija. Naprimjer, ako je filogenija konstruirana korištenjem mehkog tkiva i kičmenih pršljenova kao glavnih znakova, a dotični je takson poznat samo po jednoom zubu, bilo bi potrebno označiti ga incertae sedis.[4]

U zoološkoj nomenklaturi[uredi | uredi izvor]

U botanici, ime nije valjano objavljeno ako ga autor u istoj publikaciji ne prihvati.[11] Član36.1 U zoologiji, ime koje se predlaže uslovno može biti dostupno pod određenim uvjetima.[1]Članovi 11. i 15. U slučaju nesigurnosti na nižim razinama, sistem otvorene nomenklature predlaže da se za označavanje upitne dodjele koriste upitnici.[4] Naprimjer, ako je novoj vrsti dodijeljen specifični epitet album Anton i pripisano s neizvjesnošću u Agenus, to bi moglo biti označeno kao Agenus? album Anton (? Anton), što označava autora koji je dodijelio upitnik.[4] Tako, ako je Anton opisao Agenus album, a Bruno ga označio kao dvojbeno, ovo bi se moglo označiti kao Agenus? album (Anton) (? Bruno), sa zagradama oko Antona, jer je izvornu oznaku (Agenus) Bruno izmijenio (u Agenus?).[4]

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Ako postoje sukobljeni rezultati ili ako među istraživačima ne postoji konsenzus o tome kako se takson odnosi na druge organizme, on može biti naveden kao incertae sedis dok se sukob ne razriješi.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Glossary". International Code of Zoological Nomenclature. International Commission on Zoological Nomenclature. Pristupljeno 2011-06-12.
  2. ^ "Frequently Asked Questions". PLANTS database. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 2011-06-12.
  3. ^ Allaby, M. (1999). A Dictionary of Zoology. Oxford University Press. str. 704. Pristupljeno 2013-01-05.
  4. ^ a b c d e f S. C. Matthews (1973). "Notes on open nomenclature and synonymy lists" (PDF). Palaeontology. 16 (4): 713–719. Arhivirano s originala (PDF), 2011-07-27.
  5. ^ Jürg Schönenberger; Else Marie Friis (March 2001). "Fossil flowers of ericalean affinity from the Late Cretaceous of Southern Sweden". American Journal of Botany. 88 (3): 467–480. doi:10.2307/2657112. PMID 11250825.
  6. ^ Richard Arnold Davis; Holmes A. Semken, Jr. (24 January 1975). "Fossils of uncertain affinity from the Upper Devonian of Iowa". Science. 187 (4173): 251–254. Bibcode:1975Sci...187..251A. doi:10.1126/science.187.4173.251. JSTOR 1739069. PMID 17838783.
  7. ^ J. V. Remsen, Jr.; C. D. Cadena; A. Jaramillo; M. Nores; J. F. Pacheco; M. B. Robbins; T. S. Schulenberg; F. G. Stiles; D. F. Stotz; K. J. Zimmer (2007). "A classification of the bird species of South America". South American Classification Committee. American Ornithologists' Union]. Arhivirano s originala, October 10, 2007. Pristupljeno 2007-10-15.
  8. ^ J. V. Remsen, Jr.; C. D. Cadena; A. Jaramillo; M. Nores; J. F. Pacheco; M. B. Robbins; T. S. Schulenberg; F. G. Stiles; D. F. Stotz; K. J. Zimmer (2011). "A classification of the bird species of South America". South American Classification Committee. American Ornithologists' Union. Arhivirano s originala, 2009-03-02. Pristupljeno 2011-06-12.
  9. ^ Per Alström, Knud A. Jønsson, Jon Fjeldså, Anders Ödeen, Per G. P. Ericson, and Martin Irestedt (2015). "Dramatic niche shifts and morphological change in two insular bird species". Royal Society Open Science. 2 (3). doi:10.1098/rsos.140364. PMC 4448822.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  10. ^ Rebecca B. Harris, Per Alström, Anders Ödeen, and Adam D. Leaché (2018). "Discordance between genomic divergence and phenotypic variation in a rapidly evolving avian genus (Motacilla)" (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 120: 183–195. doi:10.1016/j.ympev.2017.11.020.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  11. ^ a b McNeill, J.; Barrie, F.R.; Buck, W.R.; Demoulin, V.; Greuter, W.; Hawksworth, D.L.; Herendeen, P.S.; Knapp, S.; Marhold, K.; Prado, J.; Prud'homme Van Reine, W.F.; Smith, G.F.; Wiersema, J.H.; Turland, N.J. (2012). International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code) adopted by the Eighteenth International Botanical Congress Melbourne, Australia, July 2011. Regnum Vegetabile 154. A.R.G. Gantner Verlag KG. ISBN 978-3-87429-425-6. Pristupljeno 2013-07-28.
  12. ^ Graham J. Bird (2007). K. Larsen; M. Shimomura (ured.). "Family Incertae Cedis in Tanaidacea (Crustacea: Peracarida) from Japan III. The deep trenches; the Kurile-Kamchatka Trench and Japan Trench" (Portable Document Format excerpt). Zootaxa. 1599: 121–149.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]