Srnetica (planina)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°32′07″N 16°28′01″E / 44.53528°N 16.46694°E / 44.53528; 16.46694
Srnetica
Planina
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Bosanski Petrovac, Petrovac, Istočni Drvar[1]
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1 378[1] m
Koordinate 44°32′07″N 16°28′01″E / 44.53528°N 16.46694°E / 44.53528; 16.46694
Srnetica u Bosni i Hercegovini

Srnetica je planina u Bosni i Hercegovini.

Nalazi se u Bosanskoj Krajini, uglavnom na teritoriji općina Bosanski Petrovac, Petrovac i Istočni Drvar i pretežno između Petrovačkog polja i Bravskog polja. Na istoku se nadovezuje za planine Šišu i Klekovaču. Najviši vrh je Miljakuša na 1378 metara nadmorske visine.

Srnetica obiluje mnoštvom podzemnih kraških oblika, jamama i pećinama. Jame tipa bezdani, zvekare i stupnjevite nalaze se u području naselja Drinić i Bravski Vaganac, oko vrhova Kukerda (1043), Krstasti vrh (1099 m) i Banjički Vrh (1153 m). Na istom području pored vrhova Ježevac (1032 m) i Gradina (1023 m) nalazi se i pećina, koja je turistički neinteresantna. Zajedno sa nevedenim jamama pećina nastala je djelovanjem petrovačke prarijeke.

Pored navedenih vrhova tu su i: Ðurinovača, Drinićka Glava, Latinski Vrh, Kozilsko Šljeme,Barjamovac.

Sve jame su izgrađene od krečnjaka kao i najveći dio planine.

Planina obiluje šumskim bogatstvom. Početkom 20. –og stoljeća Austro-Ugarska počela je i ovdje eksploataciju šuma. Bio je to razlog da je na razmeđu planina Srnetice i Klekovače, pred Prvi svjetski rat, osnovano radničko naselje Srnetica. Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom. Pruga je dolazila iz Knina. Jedan krak je odlazio za Prijedor, drugi za Jajce. Oba kraka bila su duga po 107 km. Bila je to uskotračna pruga čiji je razmak između šina bio 78 cm, dok je popularni „Ćiro“ imao razmak 66 cm. Srnetica je bila raskrsnica sa najvećom nadmorskom visinom u Jugoslaviji. Pruga je ukinuta 1976 nakon čega je naselje ostalo pusto. Danas u njemu djeluje samo Eko društvo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Federalni zavod za statistiku: Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2009.