Olimp
Olimp (grč. Ὄλυμπος, Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša planina Grčke, visoka je 2917 m, a nalazi se u Makedoniji-Tesaliji na koordinatama: 40°05′N 22°21′E.[1]
Planina Olimp
[uredi | uredi izvor]Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Mytikas), što na grčkom znači "nos". Mitikas je najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2000 i 47 viših od 1000 metara nadmorske visine.
Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina nacionalni park.[2]
Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je 1862., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska noga na vrh Olimpa kročila je tek 2. augusta 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos iz Litohora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.
U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona. Kad je Geja rodila Titane, koristili su grčke planine kao tronove jer bjehu ogromni, a sam je Kron sjedio na Olimpu.
Grci su smatrali da Olimp sadrži kristalne ili zlatne palače u kojima bogovi žive. Ulaz u Olimp su velika vrata od oblaka. Palače su sagradili Titani i Kiklopi, a umjetničke predmete i sprave načinio je i iskovao Hefest. Zeusove i Herine odaje bile su na južnom kraju Olimpa te su otuda mogli gledati na gradove Atinu, Tebu, Spartu, Korint, Arg i Mikenu. Na sjevernom kraju koji je gledao prema Makedoniji, nalazile su se kuhinja, prostorija za gozbe, oružarnica i radionice. U sredini živjeli su ostali bogovi. Postojale su i druge prostorije za ostala božanstva, a također i svojevrsni zoološki vrtovi gdje su bogovi čuvali svoje svete životinje. Unutar Olimpa, bogovi žive, spavaju, sude, a hrane se ambrozijom i nektarom, dok ih zabavlja Apolon svirajući liru.
- Zeus - kralj bogova i bog groma, sin Krona i Reje, drži munju koja je simbol njegove moći nad nebesima. Zeus je imao mnoge partnerice i začeo mnoge bogove i božice.
- Hera - kraljica bogova, zaštitnica žena. Bila je Zeusova sestra i žena. Bila je i božica ptica pa su je često prikazivali s paunovima.
- Afrodita - božica ljepote i ljubavi, kćerka Zeusa i Dione. Legenda kaže da je rođena iz mora.
- Apolon - bog Sunca, svjetla i muzike. Prema legendi vozio je kola koja su vukli labudovi i svirao liru.
- Ares - bog rata, sin Zeusa i Here. Poznat po krvoločnosti. Njegovi simboli su kaciga i koplje.
- Artemida - božica lova i mjeseca, zaštitnica djece i životinja, kćerka Zeusa i Lete. Njeni simboli su koplje i srna.
- Atena - božica mudrosti i rata, kćerka Zeusa i Metide, hrabra ratnica koju prikazuju sa kacigom, štitom i kopljem.
- Demetra - božica žetve, plodnosti i ratarstva, kćerka Krona i Reje, često prikazivana kako u ruci drži klasje žita.
- Hefest - bog vatre i obrade kovina, sin Zeusa i Here. Bio je kovač, a simbol mu je nakovanj.
- Hermes - božanski glasnik, bog prometa, sin Zeusa i Maje. Nosi štap, ima krilate pete i šešir širokog oboda.
- Hestija - božica ognjišta i doma, kćerka Krona i Reje.
- Posejdon - bog mora i potresa, Zeusov brat. Povezivali su ga i sa konjima, a uvijek je uza sebe imao trozub, tj. koplje sa tri vrha i četiri podvrha.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Mount Olympus, Greece". earthobservatory.nasa.gov (jezik: engleski). 4. 4. 2005. Pristupljeno 30. 4. 2025.
- ^ "The broader region of Mount Olymp". whc.unesco.org. Pristupljeno 30. 4. 2025.
- Vrhovi Balkana: Olimp, Al Jazeera Balkans, 25. 2. 2016.