Ilijada

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bitka Trojanskog rata, ambrozijska Ilijada - rukopis iz 5. st., Milano

Ilijada (Ιλιάς) jedan je jedan od dva grčka Homerova epa.

U 6. vijeku p. n. e. u Ateni za vrijeme Pizistrata dobila je današnji oblik. Pizistrat je ustanovio Panatinski praznik za vrijeme kojeg su se recitirale Homerove pjesme. Zato su i pripremljena državna izdanja tih pjesama čije se autorstvo pripisivalo nepoznatom slijepom piscu Homeru. Aleksandrijski su filolozi podijelili „Ilijadu” u 24 knjige prema broju slova u grčkome alfabetu. Sastoji se od 15 693 heksametara.

Opis[uredi | uredi izvor]

Osnovni je motiv „Ilijade” srdžba jednog od najboljih ahejskih junaka, Ahileja, kojega je ljutito uvrijedio ahejski vođa Agamemnon.

Pripovijedaju se događaji iz desete godine Trojanskog rata, što su ga vodili Ahejci protiv trojanskog kralja Prijama, jer je njegov sin Paris oteo Helenu, ženu kralja Menelaja. Radnja obuhvaća period od pedeset i jednog dana.

Ovaj je ep dobio naziv po Iliju, što je drugi naziv grada Troje.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Sama radnja započinje in medias res invokacijom muze i opisivanjem Ahilejeve srdžbe. Dalji razvoj radnje pjesnik usporava sredstvima retardacije - digresijama, poredbama i ponavljanjima.

Sa strane Ahejaca stoje bogovi Posejdon, Hermes, Hefest, Hera i Atena, a na strani Trojaca bore se Ares, Apolon, Artemida, Leta, Afrodita i Ksant.


Ahilej prinosi Zeusu žrtvu, ambrozijska Ilijada - rukopis iz 5. st., Milano
  • I. pjevanje:

Nakon deset godina rata, Ahilej i Agamemnon posvade se oko ropkinje Briseide koju je Agamemnon oduzeo Ahileju. Ahilej se naljuti i povlači iz rata.

  • II. pjevanje:

Odisej potiče Grke na borbu. Homer iznosi opise brodova te trojanskih saveznika.

  • III. pjevanje:

Paris izaziva Menelaja na borbu.

  • IV. pjevanje:

Započinje bitka.

  • V. pjevanje:

Diomed ranjava Afroditu i Aresa

  • VI. pjevanje:

Glauk i Diomed pozdravljaju se i darivaju za vrijeme borbe. Hektor se vraća u Troju.

  • VII. pjevanje:

Hektor se bori s Ajantom.

  • VIII. pjevanje:

Bogovi se povlače iz bitke.

  • IX. pjevanje:

Agamemnon se povlači.

  • X. pjevanje:

Diomed i Odisej uhode Trojance.

  • XI. pjevanje:

Paris ranjava Diomeda, a Ahilej šalje Patrokla u borbu.

  • XII. pjevanje:

Ahejci se vraćaju u svoja uporišta.

  • XIII. pjevanje:

Posejdon potiče Grke na borbu.

  • XIV. pjevanje:

Hera pomaže Posejdonu.

  • XV. pjevanje:

Zeus zabranjuje Posejdonu i ostalim bogovima da se upleću u sukob.

  • XVI. pjevanje:

Patroklo posuđuje Ahilejev štit i oružje, ulazi u bitku, ubija Sarpedona. Na posljetku biva ubijen od Hektora

  • XVII. pjevanje:

Vojske se bore oko Patroklova tijela i oružja.

  • XVIII. pjevanje:

Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i dobija novo oružje koje mu je iskovao sam Hefest, na nagovor Ahilejeve majke Tetide. Ahilejev je štit imao nekoliko slojeva, a detaljno je prikazivao dva grada (simbolika razdora između Trojanaca i Ahejaca).

  • XIX. pjevanje:

Ahilej se miri s Agamemnonom te se vraća u bitku.

  • XX. pjevanje:

Bogovi se vraćaju u bitku. Ahilej pokušava ubiti Eneju kojemu pomognu bogovi.

  • XXI. pjevanje:

Ahilej se bori i susreće Hektora ispred vrata Troje.

  • XXII. pjevanje:

Ahilej ubija Hektora i vuče njegovo tijelo natrag u grčka uporišta.

  • XXIII. pjevanje:

Održavaju se igre u Patroklovu čast.

  • XXIV. pjevanje:

Ahilej predaje Prijamu tijelo njegova sina Hektora.

Likovi[uredi | uredi izvor]

  • Ahejci (Αχαιοί) - Grci
    • Ahilej (Αχιλλεύς) - vođa Mirmidonaca, grčki prvak i vojnik, njegova je srdžba pokretač radnje
    • Agamemnon (Αγαμέμνων) - mikenski kralj, Menelajev brat, zapovjednik ahejske vojske, njegova su djela uzrok Ahilejeve srdžbe
    • Patroklo (Πάτροκλος) - Ahilejev najbolji prijatelj i borac
    • Nestor (Νέστωρ), Menelaj (Μενέλαος), Diomed, (Διομήδης), Idomenej, (Ιδομενεύς) i telemonojski Ajant (Αίας ο Τελαμώνιος), kraljevi grčkih polisa, vođe svojih vojski pod Agamemnonovim zapovjedništvom
    • Odysseus,(Οδυσσεύς) - kralj i ratnik, poznat po svojoj lukavosti koja je glavna sastavnica Odiseje
    • Kalhant, (Κάλχας) - moćan grčki prorok i vrač, vodio je Grke svojim predviđanjima
  • Trojanci i saveznici

Citati[uredi | uredi izvor]


Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina
Pogubnu, kojano zada Ahejcima hiljadu jada,
Snažne je duše mnogih junaka ona k Aidu
Poslala, a njih je same učinila plijen da budu
Psima i pticama gozba, a Zeusu se vršaše volja
Otkad se bjehu onomad razdvojili poslije svađe
Atrejev sin, junacima kralj i divni Ahilej.

Ilijada, rukopis iz 1572.
  • Invokacija „Ilijade” (grčki izvornik)


Μῆνιν ἄειδε θεὰ Πηληιάδεω Ἀχιλῆος
οὐλομένην, ἥ μυρί’ Ἀχαιοῖς ἄλγε’ ἔθηκε,
πολλὰς δ’ ἰφθίμους ψυχὰς Ἄιδι προίαψεν
ἡρώων, αὐτοὺς δὲ ἑλώρια τεῦχε κύνεσσιν
οἰωνοῖσί τε πᾶσι, Διὸς δ’ ἐτελείτετο βουλή,
ἐξ οὗ δὴ τὰ πρῶτα διαστήτην ἐρίσαντε
Ἂτρείδης τε ἄναξ ἀνδρῶν καὶ δῖος Ἀχιλλεὺς

  • Invokacija „Ilijade” (grčka transliteracija)


Mẹnin aeịde, theạ, Pēlẹiadeọ Achilẹos
Oụlomenẹn, hē miri' Achaịois ạlge' ethẹke,
pọllas d' ịphthimoụs psichạs Hadị proiạpsen
hẹrōọn, autoụs de helọria teụche kinẹssin
oịōnoịsi te pạsi, Diọs, eteleịeto boụlē,
ẹx hou dẹ ta prọta diạstētẹn erisạnte
Ạtreidẹs te anạx andrọn kai dịos Achịlleus

Djelo[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Ilijada


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: