Mojre

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Moire ili Mojre (grč. Μοîραι Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke. Njihov su pandan u rimskoj mitologiji Parke.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Simbol sudbine

Grčka riječ μοῖρα značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označivati dio sudbine ili života. Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime - Mojre.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Isprva su bile prikazivane kao jedna božica - Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto. U nordijskoj mitologiji bile su zvane Nornama.

Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama. Bez obzira na loš glas, bile su poštovane kao božice. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile božice rođenja.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Mojre, tapiserija iz 18. vijeka

Suđenice su držale nit života, a i sami ih su se bogovi bojali - delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Moira čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetova života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Helena.

Klota[uredi | uredi izvor]

Klotho (grč. Κλωθώ, predilica)
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nona.

Laheza[uredi | uredi izvor]

Lahesis (grč. Λάχεσις, raspoređivač)
Prede nit, tj. čuva život. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Decima

Atropa[uredi | uredi izvor]

Atropos (grč. Ἄτροπος, neumoljiv, neizbježan) ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Morta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Mojre