Sparta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.
Karta Sparte

Sparta (grč. Σπάρτη) je bio antički grad - polis na grčkom poluostrvu Peloponezu, jedna od najslavnijih antičkih mjesta.

Grad-država je pokrivao cijelu Lakoniju i Meseniju, te je bio najmoćnija peloponeska država. Drugo ime joj je bilo Lakedemon, pa su se stanovnici zvali Spartanci ili Lakonci.

Sparta je u 6. vijeku p. n. e. vojno nadmašila svog glavnog suparnika, grad (polis) Arg, i postala vodeća sila na Peloponezu. Spartanska država je nastala tako što su Spartanci pokorili starosjedilačko stanovništvo i nametnuli im svoju vlast.

Sparta je po obliku vladavine bila republika oligarhijskog karaktera. Kao državni organi javljaju se organi vojne demokratije. Državnu organizaciju sačinjavaju četiri organa a to su:

  • Narodna skupština,
  • dva bazileusa,
  • Vijeće staraca
  • efori.

Organizacija vlasti[uredi | uredi izvor]

  1. Dva kralja ili bazileusa sa vojnom, sudskom i vjerskom vlašću. Prvo su bili birani pa su te funkcije postale nasljedne. Za obavljanje te funkcije dobijali su velike posjede.
  2. Geruzija ili vijeće staraca sastavljeno od 28 starješina i 2 bazileusa, koje bira Skupština iz reda građana starijih od 60 godina i oni se biraju doživotno. Razmatrala je stvari koje su su se predhodno iznosile pred Narodnu skupštinu, a proglašavala je skupštinske odluke.
  3. Narodna skupština (Apela) koju su sačinjavali svi Spartanci stariji od 30 godina. Ona je birala državne funkcionere, efore, geronte i vojne zapovjednike i odlučivala je o njihovoj smjeni. Bila je formalno najviši organ vlasti. Glasala je o prijedlozima koja se tiču rata, mira, saveza, prijemu u red građana i lišavanju građanstva. Tu su imali pravo govoriti samo bazileusi, efori, geronti, i strani poslanici.
  4. Pet efora ili nadzornika koji su na početku bili zamjenici kraljeva, a kasnije preuzeli skoro cjelokupnu vlast. Birani su po pravilu svake godine na skupštini. Bili su vrhovni organi državne vlasti, tako da su mogli optužiti i same bazileuse, imali su funkciju policijskog nadzora nad građanima. Birala ih je narodna skupština.

Vojska[uredi | uredi izvor]

  1. Sparta je imala najbolje vojnike tog doba pa su se smatrali potomcima Herakla ali zapravo njihova snaga dolazila je od:
  • Agogae - Odvodili su dječake od 7 godina od roditelja, tjerali ih da naporno fizički rade i da se bore protiv starijih iskusnijih maldića. Slali ih u divljinu i ako prežive mogli su se smatrati vojnicima tj. obavljali su dužnost vojnika (ako ne poginu) do 40 godine života. Agogae je trajao 11 godina, a u toku tog perioda, djeca su prerasla u muškarce iznimne snage i izdržljivosti.
  1. Bojna oprema i formacije - Spartanci (također i svi drugi Grci) imali su teške kacige i oklope, velike štitove, te koplja od 2-2.5 m. (generali i kraljevi imali su mačeve). Njihova formacija bila je falanga. U prva 3 reda svaki vojnik štitio je onog sa svoje lijeve strane štitom dok je pružao koplju iznad njega, a oni iza su podržavali su prve svojim štitovima kako bi mogli izdržati nalete neprijatelja.
  2. Ratni zakon - Niti jedan Spartanac nije smio uzmaknuti u bitci ili bi bio proglašen kukavicom i izdajicom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: