Sparta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.
Karta Sparte

Sparta (dorskogrčki: Σπάρτα, Spártā; atičkogrčki: Σπάρτη, Spártē) je bila istaknuta grad-država u antičkoj Grčkoj. Tokom antičkih vremena Sparta je bila poznata kao Lacedaemon, a nastala je na obali rijeke Eurotas u Lakoniji na jugoistoku Peloponeza. Oko 650. godine p.n.e. postala je dominantna vojna sila antičke Grčke.

S obzirom na svoju vojnu nadmoć, Sparta je bila prepoznata kao lider grčkih snaga tokom Grčko-perzijskih ratova. Između 431. i 404. godine p.n.e., Sparta je bila glavni neprijatelj Atine tokom Peloponeskog rata iz kojeg je izašla kao pobjednik. Porazom Sparte od Tebe u bici kod Leuktre 371. godine p.n.e. završena je dominantna uloga Sparte u Grčkoj. Međutim, ona je zadržala svoju političku nezavisnost do rimskog osvajanja Grčke 146. godine p.n.e. Nakon toga je prošla kroz dug period opadanja moći, naročito u srednjem vijeku, kada su se mnogi spartanci preselili u Mistras. Moderna Sparta je glavni grad grčkog regiona Lakonija i glavni centar za preradu robe, kao što su citrus i maline.

Sparta je bila jedinstvena u antičkoj Grčkoj zbog svog društvenog sistema i ustava, koji je u potpunosti bio fokusiran na vojnu obuku i hrabrost. Njeni stanovnici su bili klasificirani kao spartijati (građani koji su imali puna prava), mothasi (nespartanski slobodni ljudi koji su podignuti kao spartanci), perijeci (oslobođeni robovi) i heloti (porobljeno nespartansko stanovništvo). Spartanci su prolazili rigorozni Agoga režim treninga i obrazovanja, a spartanska falanga se smatra najboljom vojskom u borbi. Spartanske žene su uživale znatno veća prava i jednakost sa muškarcima što je bilo nezamislivo u klasičnom svijetu.

Organizacija vlasti[uredi | uredi izvor]

  1. Dva kralja ili bazileusa sa vojnom, sudskom i vjerskom vlašću. Prvo su bili birani pa su te funkcije postale nasljedne. Za obavljanje te funkcije dobijali su velike posjede.
  2. Geruzija ili vijeće staraca sastavljeno od 28 starješina i 2 bazileusa, koje bira Skupština iz reda građana starijih od 60 godina i oni se biraju doživotno. Razmatrala je stvari koje su su se predhodno iznosile pred Narodnu skupštinu, a proglašavala je skupštinske odluke.
  3. Narodna skupština (Apela) koju su sačinjavali svi Spartanci stariji od 30 godina. Ona je birala državne funkcionere, efore, geronte i vojne zapovjednike i odlučivala je o njihovoj smjeni. Bila je formalno najviši organ vlasti. Glasala je o prijedlozima koja se tiču rata, mira, saveza, prijemu u red građana i lišavanju građanstva. Tu su imali pravo govoriti samo bazileusi, efori, geronti, i strani poslanici.
  4. Pet efora ili nadzornika koji su na početku bili zamjenici kraljeva, a kasnije preuzeli skoro cjelokupnu vlast. Birani su po pravilu svake godine na skupštini. Bili su vrhovni organi državne vlasti, tako da su mogli optužiti i same bazileuse, imali su funkciju policijskog nadzora nad građanima. Birala ih je narodna skupština.

Vojska[uredi | uredi izvor]

  1. Sparta je imala najbolje vojnike tog doba pa su se smatrali potomcima Herakla ali zapravo njihova snaga dolazila je od:
  • Agogae - Odvodili su dječake od 7 godina od roditelja, tjerali ih da naporno fizički rade i da se bore protiv starijih iskusnijih maldića. Slali ih u divljinu i ako prežive mogli su se smatrati vojnicima tj. obavljali su dužnost vojnika (ako ne poginu) do 40 godine života. Agogae je trajao 11 godina, a u toku tog perioda, djeca su prerasla u muškarce iznimne snage i izdržljivosti.
  1. Bojna oprema i formacije - Spartanci (također i svi drugi Grci) imali su teške kacige i oklope, velike štitove, te koplja od 2-2.5 m. (generali i kraljevi imali su mačeve). Njihova formacija bila je falanga. U prva 3 reda svaki vojnik štitio je onog sa svoje lijeve strane štitom dok je pružao koplju iznad njega, a oni iza su podržavali su prve svojim štitovima kako bi mogli izdržati nalete neprijatelja.
  2. Ratni zakon - Niti jedan Spartanac nije smio uzmaknuti u bitci ili bi bio proglašen kukavicom i izdajicom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]