Agoga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Agoga je bila rigorozni režim obrazovanja i treninga obavezan za sve muške stanovnike Sparte, osim za prvorođene sinove iz vladajućih porodica Euripontida i Agiada. Trening je uključivao vojne vježbe (npr. tolerancija na bol), lov, plesanje, pjevanje i društvene nauke, sve to uz kultivisanje lojalnosti ka spartanskoj državi. Agoga, što na starogrčkom jeziku znači njega, predstavljala je sistem odgoja spartanske omladine.

Prema narodnim predajama, instituciju agoge uveo je čuveni spartanski zakonodavac Likurg, mada je uvriježeno mišljenje da porijeklo agoge potiče između 7. i 6. stoljeća prije nove ere, kada je država trenirala muško stanovništvo u dobu od 7. do 21. godine života.

Cilj ovog sistema bio je proizvesti fizički i moralno jake mušakrce koji bi služili u spartanskoj vojsci. Ohrabrivani su konformitet i važnost spartanske države iznad interesa pojedinca i na taj način je stvorena buduća spartanska elita. Muškarci su postali zid Sparte pošto je Sparta bila jedini starogrčki polis koji nije imao odbrambenih zidova jer su isti bili uništeni na osnovu Likurgovog naloga. Disciplina je bila stroga, a muškarci su bili ohrabrivani da se međusobno bore kako bi odredili ko je najjači u grupi.