Hera

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Hera sa svojim simbolima

Hera (grč. Ἥρα, Ἥρη) vrhovna je starogrčka božica braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = volooka.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti. Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli paunovi, životinje koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom. Kasnije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. Također je bila božica goveda, a zvana je i volookom (boôpis, Homerov epitet) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.

Kult[uredi | uredi izvor]

Herin hram na Siciliji

Hera je često štovana, pogotovo u Argu kao argivska Hera (Hera Argeia), a svetište joj je bilo između Arga i Mikene gdje su se održavale svečanosti Heraia. U Homerovoj Ilijadi Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada Arg, Sparta i Mikena. Njezino je drugo svetište bilo na Samu, a hramovi su se nalazili u Olimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i ostrvu Delu. U Eubeji slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat kravama, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Herin otac je Titan Kron, a majka Reja. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Zeus je izbjegao sudbinu svoje braće i sestara tako što ga je majka sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i kastrirao Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome. Prije toga ju je poslao na kraj svijeta.

Hera, Zeus i njihova djeca[uredi | uredi izvor]

Hera sa Zeusom ima Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega. Potom je Hera bila zgađena Hefestovom ružnoćom te ga je bacila sa Olimpa. Hefest se osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali je odbio. Dioniz ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na mulinim leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je Afrodita dana za ženu.

Hera sa svojim simbolima, statua u Neustrelitzu

Heraklo[uredi | uredi izvor]

Hera je Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, Herina slava. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke. Zeus je prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo Mliječnu stazu. Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Hera i Heraklo su se sprijateljili jer ju je on spasio od diva koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer Hebu za ženu.

Ostali mitovi[uredi | uredi izvor]

Bogovi na okupu, Hermes, Atena, Zeus, Hera i Ares

Eho[uredi | uredi izvor]

Agostino Carracci: Jupiter i Junona, hieros gamos

Nimfa Eho imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.

Leta, Artemida i Apolon[uredi | uredi izvor]

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo Del koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno okeana da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu. Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

Kalisto i Arkad[uredi | uredi izvor]

Hieros gamos, Irida, Hera i Zeus

Kalisto je bila Artemidina sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili ljubav dok je on bio prerušen u Apolona (za razliku od ove Heziodove, Ovidijeva verzija mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u medvjeda, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga verzija priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare. Mit govori da ju je njezin sin Arkad gotovo ubio u lovu kopljem, ali je Zeus to spriječio i oboje ih postavio kao zviježđa Veliki medvjed i Mali medvjed na nebu. Druga verzija mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa. Heri se to nije svidjelo te je tražila Tetiju da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).

Dioniz[uredi | uredi izvor]

Dioniz je sin Zeusa i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši Titane da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, ali su oni pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova srca koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u Semelinu maternicu. Zato je on dvaput rođen.

Hera i Prometej, Titan koji je ukrao vatru

Ija[uredi | uredi izvor]

Jacopo Amigoni: Heri donose Argovu glavu, 18. vijek

Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu. Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan Bospor ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s Prometejem. Na posljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" Egipta gdje su je Egipćani obožavali kao božicu Hathor, a Zeus joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.

Lamija[uredi | uredi izvor]

Lamija je bila kraljica Libije koju je volio Zeus. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti oči tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.

Gerana[uredi | uredi izvor]

Gerana je bila kraljica Pigmejaca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u ždrala i izrekla da će te ptice uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Hera