Lasica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lasica
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Lasica (Mustela nivalis)
Lasica (Mustela nivalis)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedCarnivora
Porodica Mustelidae
PotporodicaMustelinae
RodMustela
VrstaM. nivalis
Dvojno ime
Mustela nivalis
Linnaeus, 1766.

Lasica (Mustela nivalis) je zvijer, najmanji predstavnik porodice kuna (Mustelidae).[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Tijelo je veoma vitko i izduženo, sa dugim vratom i, od glave do repa, uglavnom ujednačene debljine. Noge su joj veoma kratke i tanke, sa veoma nježnim šapama. Na prstima su tanke, oštre kandže, a tabani su između prstiju dlakavi. Kao i ostale kune, lasica ima 34 zuba.

Dlaka je cervenkasto-smeđa; rub gornje usne i cijela trbušna strana su bijeli. U sjevernijim dijelovima areala boja dlake se adaptivno mijenja u žuto-bijelu, a ponekad i u potpuno bijelu.

U prirodi, lasice žive 7-8 godina. Oglašavaju se siktanjem i (kada je uznemirena) karakterističnim frktanjem.[2]

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Lasica je veoma grabežljivi i krvoločni mesojed. Hrani se miševima, sitnim pticama i njihovim jajima. Ponekad napada i krupnije glodare, lanad, pa i mlade srne. Iako su uglavnom aktivne u sumrak noću, lasice se ponekad mogu susresti i danju. Izuzev sezone parenja, lasice žive samotnjački, ali i u manjim skupinama.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Lasice se pare dva puta godišnje: s proljeća (februarmart) i tokom ljeta . Prva bremenitost traje dva , a druga devet mjeseci. Okot broji 4-7 mladunaca koji su 22-25 dana slijepi. Sišu jedan mjesec., a osamostale se nakon 9-12. Spolno su zrele pri uzrasto od 9-12 mjeseci.

Rasprostranjenje i ekologija[uredi | uredi izvor]

Lasica je široko rasprostranjena u Evropi, sjevernoj Aziji i Sjeverne Amerike, osim Islanda, Irske i istočne Kanade. Najjužnija staništa lasica se nalaze u sjevernoj Africi. Introducirana je i na Novi Zeland. U Evropi lasice obično žive u istim područjima kao i srodna im vrsta hermelin, koji je nešto krupniji, ali joj je veoma sličan.

Obično žive uz naseljena mjesta, na suhim livadama, poljima i svijetlim šumicama, na rubovima šuma i sl. Obitavaju u dupljama drveća, hrpama kamenja i starim zidinama u jamama-gnijezdima drugih životinja. Zimi se skriva i u pojatama, podrumima, na tavanima i sličnim skrovitim mjestima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marcon E., Mongini M. (1986): Sve životinje sveta. „Vuk Karadžić“, Beograd, ISBN 86-307-0016-5.
  2. ^ Sofradžija A. (1999): Lovna divljač. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]