Srna

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Srna, obična srna - mužjak: srndać - (lat. Capreolus capreolus) je najbrojnija i najrasprostranjenija krupna divljač Evrope. Široko je rasprostranjena i u Bosni i Hercegovini, osobito u Bosni.

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Srna
Srna
Srna
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Artiodactyla
Porodica Cervidae
Rod Capreolus
Vrsta C. capreolus
Dvojno ime
Capreolus capreolus
Linnaeus, 1758.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tijelo srne je vitko i skladno. Visoko je do 80 cm, uz masu od oko 15–30 kg. Dlaka leđa i bokova je plameno-crvenkasta (ljeti), odnosno mrko siva (zimi). Trbušna strana je svjetlija.

Najuočljivija diferencijalna oznaka spolnog dimorfizma je rogovlje. Ima ga samo mužjak, kao i bijelo elipsasto obilježje ispod zakržljalog repa. Rogovi počinju rasti u jesen prve godine života, direktno iz čeone kosti, bez formiranja ruže ili vijenca.[1]

Srna je isključivi biljojedpreživar. Hrani se pretežno travom i ostalim zeljastim biljkama.

Veći dio života, mužjaci su samotnjaci. Međutim, u sezoni parenja se formiraju manja krda od oko 10 jedinki oba spola. Ni u ovom periodu, ni poslije donošenja mladih, mužjak nije vezan za ženku i potomstvo.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Reh 00380.jpg

Areal srne se prostire od Ladoškog jezera prema Crnom moru, zaobilazeći njega zaobilazi strepe i prema Balkanu. Zapadna granica je od skandinavskih planina uz zapadne obale Velike Britanije prema Gibraltaru. Srne nema u Irskoj, na Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. Na Balkanu je najučestalija u Hrvatskoj (29%), Sloveniji (23%), Bosni i Hercegovini (14%) i Makedoniji ( 9%).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marcon E., Mongini M. (1986): Sve životinje sveta. „Vuk Karadžić“, Beograd, ISBN 86-307-0016-5.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]