Stepa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Raspostranjenost stepe u svijetu: žute su kontinentalne a narandžaste suptropske

Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljanu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno zavisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Evropi. Najveće stepe nalaze se u južnoj Rusiji, a najplodnije u južnoj i središnjoj Ukrajini.

Za stepske prostore karakteristično je nepostojanje šume, ravni ili brežuljkasti reljef, gusti biljni pokrivač pretežno od trava tvrdača i nizom sezonskih izgleda tog pokrivača (masovno cvjetanje, klasanje, ljetna sprženost i sl.) u vezi sa godišnjim dobima. Šuma u stepskim prostorima nalazi se gotovo isključivo na prostorima uz jezera i rijeke.

Tipovi stepe i raspostranjenost[uredi | uredi izvor]

Stepa u središnjem Kazahstanu, nedaleko Astane prema sjeveru.

Danas postoji nekoliko različitih tipova stepa uslovljenih historijskim i klimatskim uticajima. Stepska područja pružaju se od Panonske nizine, preko Vlaške nizine, Zaporoške stepe i Pontsko-Kaspijske nizine do Srednje Azije. Nastavak je te stepske zone u Kini i Sjevernoj Americi.

U evropskim stepama susreću se još i slatine i stepske bare . Za razliku od mediteranskih stepa i polupustinja, koje obavezno imaju kamenitu podlogu i kamenito skeletno tlo, evropske stepe karakterizira nepostojanje kamena kao geološke podloge.

U Sjevernoj Americi stepe se nazivaju prerije, a u Južnoj Americi pampas.

Stepa u Kirgistanu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]