Atena

Paul Troger: Atena. Homer opisuje da Atena, uvijek naoružana, može letjeti pomoću zlatnih potplata.

Atena (grčki: Ἀθηνᾶ [Athēnâ] ili Ἀθήνη [Athénē]; dorski: Ἀσάνα [Asána]) grčka je božica civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebno je važna kao božica mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. metis). Atenin pandan u rimskoj mitologiji je Minerva, a u egipatskoj Neit.

Etimologija

Jean-Simon Berthélemy: Prometej stvara čovjeka u prisutnosti Atine. Prometej i Atina su stvorili ljude i obdarili ih, Prometej vatrom, Atina mudrošću.

Atinino ime je možda lidijskog porijekla. Moguće je da je složenica izvedena od tirenskog ati = majka i imena hurijske božice Hannahannah uobičajeno skraćivanog na Ana. U mikenskom grčkom na jednom linear B natpisu iz Knossosa piše A-ta-na-po-ti-ni-ja /Athana potniya/ = dama Atinjana. A također se nalazi i natpis A-ta-no-dju-wa-ja /Athana diwya/ pri čemu diwija znači božanska. U Kratilu je Platon izveo njeno ime od A-θεο-νόα (A-theo-noa) = Božji um.

Opis

Domenico Beccafumi: Takmičenje Atine i Posejdona. Atina i Posejdon su se takmičili zbog imena glavnog grčkog grada.

Atina nosi egid, štit. Tako ju je prikazao i Fidija u poznatoj statui od zlata i slonovače. U njenom društvu su Nika, božica pobjede i sova, često na ramenu, kao simbol mudrosti. Nosi i kacigu te štit na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavjetni dar. Atina je naoružana božica ratnica koja je pomagala mnogim junacima, uključujući Herakla, Jazona i Odiseja. Ona je djevica - Athena Parthenos. Njen hram zove se Partenon. Zaštitnica je grada Atine, te je Atinjanima važna božica. Zaštitnica je obrtnika. Atinjani su je jednostavno zvali - he theos - božica. Također, božica je ptica, a vrani je podarila crno perje. Njen krilati štit možda je predstavljao ulogu božice-ptice. U trećem pjevanju Odiseje Atina se pretvara u orla. Na staroj grčkoj lončariji prikazana je sa krilima. Atina se obično opisuje sa sivim očima i crnom kosom, dok je Heziod predstavlja sa plavim očima. Atina je aseksualna.

Rođenje

Atina se rodila iskočivši naoružana iz Zeusove glave. Zeus je spavao sa svojom prvom ženom, Metidom, božicom mudrosti i obrta, ali se odmah potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u muhu ili pčelu i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete, te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćerku, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući Zeusu veliku bol. Zatim je Prometej minojskom dvostrukom sjekirom (labris) rastvorio Zeusovu glavu, a Atina je iskočila u punoj ratnoj opremi. Postala je Zeusova najdraža kćerka, a on joj je dao grad Atinu. Atina i Zeus uvijek imaju isto mišljenje. Prvo mjesto na koje je Atina sišla je rijeka Triton.

Atinjani

Geja je rodila bebu Erihtonija kad je Hefest pokušao silovati Atinu.

Atina se takmičila s Posejdonom ko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, ali je bila slana i nije bila za piće. Atina im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atinu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. U drugoj verziji priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atinin dar izabran. Ona je posadila prvu maslinu, prva na Atiku uvela plug, prva upregla konje.

Seksualnost i Erihtonije Atinski

Atinina ljepota se rijetko opisuje, jer je aseksualna, ali je Homer spominje kao "krasnu mladu ženu". Stari mitovi kažu da su Posejdon i Borej silovali Atinu. Ružni Hefest se oženio Atinom, ili ju je pokušao silovati. U obje verzije je ejakulirao na tlo i Geja, Majka Zemlja je rodila dijete, zmiju Erihtonija Atinskog. Atina je ostavila dijete trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri u maloj kutiji i upozorila ih da je nikad ne otvori. Aglaura je otvorila kutiju, pa se bacila sa Akropole. Druga verzija priče govori da je Atina bila odsutna jer je išla po planinu na koju bi stavila svoj hram, ali ju je ispustila. Ovidije u svojim Metamorfozama donosi priču da se Hermes zaljubio u Herzu. Herza, Aglaura i Pandroza otišle su u hram prinijeti žrtvu Atini. Hermes je zatražio od Aglaure pomoć da bi zaveo Herzu. Aglaura je zauzvrat tražila novac, a Atina ju je htjela kazniti zbog njene pohlepe te je zamolila Zavist da joj pokvari osjećaje. Zavist je nju poslušala te je napastvovala Herzu, a Aglaura se pretvorila u kamen.

Arahna

Princeza Arahna iz Lidije bila je tako vješta u tkanju da se ni sama Atina nije mogla mjeriti s njom. Arahna se hvalila svojom vještinom, a Atina ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se izvine zbog svoje oholosti. Arahna to nije učinila i izazvala je Atinu na takmičenje. Atina je satkala svoje takmičenje sa Posejdonom, ili sve olimpske bogove na gozbi. Arahna je ismijala bogove svojom tapiserijom. Njena tapiserija je bila bolje napravljena, ali je Atina smatrala da je ružna pa ju je rastrgla. Pretvorila je Arahnu u pauka. Iz Lidije potječe Atinino ime.

Ostali mitovi

Partenon u Atini

Mit o poznatom tebanskom vraču Tiresiji govori da je naišao na Atinu dok se ona gola kupala. Atina ga je oslijepila. Njegova majka Harikla molila je Atinu da poništi kletvu, ali je to bilo Atini nemoguće te mu je zauzvrat podala dar proroštva. Tiresija je postao poznati vrač i prorok. Odisejeva lukavost je zadivila Atinu. Pomogla mu je na njegovom putu. Dok se Odisej iskrcao na ostrvu, ušla je u Nauzikajine snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na Itaku. Atina mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Njeno milosrđe je veliko. Kad su na Areopagu stari Grci protiv nekog optuženika glasali podjednako, ona uvijek daje presudan glas da se optuženi oslobodi. Ipak, kad jednom stupi u bitku, nikad ne gubi, čak i protiv samog Aresa, jer bolje od njega poznaje strategiju i taktiku; mudre vojskovođe uvijek se njoj obraćaju za savjet. Ares je bog nepravednog rata. Atina je sa Prometejem stvorila ljude od gline.

Vanjski linkovi

• Božica Atena na Wikimedia Commonsu
• Atina u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
• Atina u grčkoj mitologiji (en)
• Atina u umjetnosti (en)
• Božica Atina - informacije i umjetnički prikazi (en)