Stiks

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Gustave Doré: Stiks, 1861.

Stiks ili Stig (grč. Στύξ, Stýx = mržnja) ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada. Okružuje Had, ovisno o izvorima, devet ili dvadeset puta. Zajedno s Flegetonom, Aherontom i Kokitusom, sreće se u središtu Hada na velikoj močvari.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Grčko ime rijeke Stiks dolazi od riječ στυγέω, stygéô = mržnja.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Rijeka[uredi | uredi izvor]

Joachim Patenier: Haron na rijeci Stiks, 16. vijek

Stiks čuva Flegije, koji prenosi duše sa jedne strane rijeke na drugu. U drugoj verziji mita, on je čuvao rijeku Flegeton. Također je spominjan i Haron da je prevozio duše preko ove rijeke, premda je češća verzija da je to činio preko rijeke Aheront.

Bogovi su jako poštovali rijeku Stiks, a zakletva njome nije se smjela prekršiti. Zeus se zakleo Semeli rijekom Stiks te je morao ispuniti njezinu molbu da ga vidi u pravom božanskom obličju, nakon čega je ona umrla. Helije je također sinu Faetontu obećao što je god poželio, zakunuvši se rijekom Stiks, a on je poželio voziti njegove Sunčeve kočije, naravno, to nije uspio te je umro. Bogovi koji bi prekršili zakletvu, morali su piti iz rijeke i tako izgubiti glas na devet godina.

Prema nekim verzijama mita, Stiks posjeduje čudesne moći te može nekog učiniti besmrtnim. Ahilej je u djetinjstvu bio uronjen u tu rijeku što je kod njega uzrokovalo neranjivost. Njegova ga je majka Tetida držala za petu koja je ostala jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Danas u modernom svijetu Ahilova peta ili tetiva označava izuzetno slabu točku nekog čovjeka.

Iako se Stiks primarno pojavljuje u grčkoj i rimskoj mitologiji spominje se i u Danteovoj Božanskoj komediji, negdje oko petog kruga u paklu.

U drevna vremena Stiks je bilo ime za područje rijeke između Ukrajine i Rusije. Ukrajina je predstavljala život, a Rusija je zauzimala mjesto smrti.

Božica[uredi | uredi izvor]

Stiks je isto i ime božice, Oceanove i Tetijine kćeri, koja je predstavljala tu rijeku kao jedina ženska predstavnica. Tu je čast zaslužila kad je pomogla Zeusu tj. prva je stala na njegovu stranu u borbi protiv iskonskih bogova Titana u Titanomahiji.

Nimfa[uredi | uredi izvor]

Stiks je također bilo ime Najade, vodene nimfe čija je rijeka bila sveta. Ona i božica često su smatrane istom osobom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Podzemni svijet
Dijelovi Hada

Had: Asfodel | Ereb | Elizijske poljane | Tartar

Rijeke u Hadu: Aheront | Eridan | Flegeton | Kokit | Leta | Mnemozina | Stiks

Stanovnici

Had | Perzefona | Minos | Radamant | Eak | Kerber

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: