Hesiod

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hesiod (Ἡσίοδος; vjerovatno oko VIII stoljeće stare ere) bio je starogrčki pjesnik. Poznata njegova djela su Poslovi i dani i Teogonija

Njegov otac Dijo bavio se pomorskom trgovinom. Zbog nepoznate nevolje preselio se iz Kime u Maloj Aziji u Askru u Beotiju gdje se rodio Hesiod. Iz djela Poslovi i dani saznaje se da je Hesiod imao brata Persa. Nakon smrti njihovog oca Dija, braća Hesiod i Perse zalaze u sudsku raspru radi pitanja nasljedstva. Perse podmićuje sudije na štetu Hezioda i kasnije bogatstvo troši. Vjeruje se da je ova epizoda iz ličnog života potakla Hesioda da sklopi pjesmu Poslovi i dani kao sadržaj različitih moralnih pouka starim Grcima. Pjesma također potiče stare Grke na poljoprivredni rad.[1]

Hesiod je nepoznate godine pobijedio u takmičenju na sahrani kralja Amfidamanta. Za nagradu je dobio tronožac koji je posvetio helikonskim muzama.[2] Iako Heziod ne navodi protiv koga se takmičio, ovo takmičenje je dalo povod predanju da je njegov suparnik bio Homer iako se ne može sa sigurnošću znati da li su uopće bili savremenici.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Đurić, M. N. (2003), Istorija helenske književnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 123-125
  2. ^ Hesiod, Poslovi i dani, st. 655-659
  3. ^ Đurić, M. N. (2003), Istorija helenske književnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 121