Trojanski rat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Trojanski rat je legendarni desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje. Tradicija rat stavlja u razdoblje 1194. p. n. e.-1184. p. n. e.

Historijski izvori i istraživanja[uredi | uredi izvor]

Jedini historijski izvor u kojem se opisuje Trojanski rat su grčki junački epovi Ilijada i Odiseja, čiji je autor Homer. Ilijada opisuje 48 dana u posljednjoj, desetoj godini rata, a Odiseja razdoblje nakon rata, kojem je glavni junak Odisej. Priča o trojanskom ratu je inspirirala i rimskog pjesnika Vergilija za ep Eneida u kojem je glavni lik trojanac Eneja.

Stari Grci nisu sumnjali da Homer opisuje stvarni rat i događaje. Smatrali su da se rat dogodio u 13. ili 12. vijeku p. n. e. Njemački arheolog Heinrich Schliemann je 1870. započeo iskopavanja na mjestu za koje se vjeruje da je Troja opisana od Homera. Međutim, istraživanja nisu donijela niti jedan konkretan dokaz da su se događaji koje opisuje Homer zaista i dogodili. Postoji i mišljenje da Homer u svojim pričama opisuje svojevrsnu kompilaciju ratovanja kod Grka u razdobljima Mikenske kulture i Bronzanog doba, a da se ne opisuju stvarni i konkretni događaji.

Trojanski rat[uredi | uredi izvor]

Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepše žene na svijetu i supruge spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Grci, udruženi i nadmoćniji, deset godina neuspješno opsjedaju Troju. Na kraju grad osvajaju varkom; prave se da napuštaju opsadu i odlaze ostavljajući pred Trojom drvenog konja. Trojanci konja uvlače u grad usprkos upozorenjima proročice Kasandre i svećenika Laokonta. Grčki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad biva osvojen.

U vrijeme kada je bio Trojanski rat, prema legendi je živjela najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja. Menelaj je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helena bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina i onda su Troju osvojili varkom. Naime, napravili su drvenog konja u kojeg su se sakrili određeni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su drvenog konja uveli u Troju misleći da su to Grci napravili Posejdonu da im blagoslovi putovanje, unatoč opomenama svećenika. Tako je Troja pala nakon mnogo godina neuspješnog opsjedanja. U Trojanskom ratu su učestvovala mnoga poznata lica: Hektor, Prijam, Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Paris, Menelaj...

Likovi u ratu na strani Trojanaca[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: