Ben Nevis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ben Nevis
BenNevis2005.jpg
Pogled na Ben Nevis iz Banaviea. Na slici Ben Nevis se nalazi lijevo od na prvi pogled najvišeg vrha tačke
Najviša tačka
Visina 1.345 m [1]
Geografija
Lokacija Škotska
Lanac Grampianski masiv
Penjanje
Prvi uspon 17. august 1771.

Ben Nevis je najviša planina na Britanskim ostrvima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Velikoj Britaniji, Škotskoj i historijskom okrugu Inverness-shire. Vrh je visok 1.345 metara nadmorske visine[1] i nalazi se na zapadnom kraju Grampianskog masiva, u području Lochaber u škotskom gorju, u blizini grada Fort William. Vrh je najviše područje u bilo kojem smjeru, u rasponu od 739 km.[2]

Planina je popularno odredište, sa oko 100.000 uspona godišnje,[3] od kojih oko tri četvrtine koristi stazu za ponije iz Glen Nevisa.[4] 700 metara visoke litice sjeverne stijene su među najvišim u Škotskoj, pružajući planinarima klasične strmine i mogućnost penjanje po stijenama svih nivoa izazova. Ben Navis je ujedno i glavno mjesto u Škotskoj za penjanje po ledu.

Na vrhu, koji je srušena kupola drevnog vulkana,[5] nalazi se ruševina zvjezdarnice koja je bila operativna kontinuirano između 1883. i 1904. Meteorološki podaci prikupljeni u ovom periodu još uvijek su važni za razumijevanje vremenskih prilika tog dijela Škotske. Vrijeme provedeno u opservatoriji inspirisalo je škotskog izumitelj C. T. R. Wilson u pronalasku maglene komore.

Historija uspona[uredi | uredi izvor]

Prvi zabilježeni uspon na Ben Nevis izveo je 17. augusta 1771. James Robertson, edinburški botaničar, koji je bio u regiji radi sakupljanja botaničkih primjeraka. Još jedan rani uspon zabilježen je 1774. godine a izveo ga je John Williams, koji je pružio i prvi prikaz geološke strukture planine.

Opservatorija na vrhu izgrađena je u ljeto 1883. godine, u funkciji je bila 21 godinu. Prva staza do vrha izgrađena je istovremeno s opservatorijom i bila je dizajnirana da omogući ponijima dostavu zaliha. Otvaranje staze i zvjezdarnice učinili su uspon na Ben sve popularnijim, pogotovo nakon izgradnje željezničke pruge West Highland do Fort Williama 1894. godine. Otprilike u to vrijeme napravljen je prvi od nekoliko prijedloga za zupčastu željeznicu do vrha, od kojih nijedan nije uspio.

Škotsko dobrotvorno udruženje John Muir Trust 2000. godine je kupilo imanje Ben Nevis, koje se sastojalo od čitave južne strane planine, uključujući i vrh.

U 2016. godini visina Bena Nevisa službeno je izmjerena i iznosi 1344,527 metara te se ta visina danas službeno koristi u odnosu na sada zastarjele vrijednosti od 1.344 metara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Great Britain's tallest mountain is taller". Ordnance Survey. 18. 3. 2016. Pristupljeno 23. 10. 2020.
  2. ^ "Ben Nevis isolation".
  3. ^ "Ben Nevis". John Muir Trust. Pristupljeno 23. 10. 2020.
  4. ^ The Nevis Working Party (2001). "Nevis Strategy" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 4. 11. 2006. Pristupljeno 23. 10. 2020.
  5. ^ "How volcanoes shaped Britain's landscape". BBC News. 5. 7. 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]