Ararat

Koordinate: 39°42′11″N 44°17′59″E / 39.70306°N 44.29972°E / 39.70306; 44.29972
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
39°42′11″N 44°17′59″E / 39.70306°N 44.29972°E / 39.70306; 44.29972
Ararat (Ağrı Dağı)
Planina
Mali Ararat (lijevo) i Ararat (desno)
Država Turska
Pokrajina Provincija Iğdır
Provincija Ağri
Planinski sistem Kavkaz
Položaj Provincija Iğdır (65%)[1] i Provincija Ağri, Turska
 - Nadmorska visina 5.137 m
 - Relativna visina 3.611 m
 - Koordinate 39°42′11″N 44°17′59″E / 39.70306°N 44.29972°E / 39.70306; 44.29972
Geologija stratovulkan
Pristup južna strana (uspon po snijegu/ledu)
Uspon Friedrich Parrot
Khachatur Abovian
 - datum 9. oktobar 1829.

Ararat (turski: Ağrı Dağı) je planina u Turskoj. Njen najviši vrh Veliki Ararat, vječitim snijegom prekrivena vulkanska kupa, je visine 5.137 metara[2]. Nalazi se na istoku zemlje, na granici provincija Iğdır i Ağri, kao i u blizini državne granice s Azerbejdžanom, Armenijom i Iranom.

Masiv Ararata, koji se prostire na području prečnika 40 km, pripada masivu Kavkaza.

Ararat se povezuje sa mjestom gdje je nakon velike poplave pristala Nuhova lađa (Noeva Arka), spomenuta i u Kur'anu i Bibliji.

Planinu su još u srednjom vijeku nazvali imenom Ararat, jer je počela da se poistovećuje sa "planinama Ararat" opisanim u Bibliji kao počivalište Noine arke. Glavni je nacionalni simbol Armenije, a Armenci su je smatrali svetom planinom. Istaknuta je u armenskoj literaturi i umjetnosti te je ikona armenskog iredentizma. Prikazana je na grbu Armenije zajedno s Noinim kovčegom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ağrı Dağı'nın yüzde 65'i Iğdır'da". Pristupljeno 14.3.2016.
  2. ^ Merriam-Webster's Geographical Dictionary (3rd ed.). Springfield, Massachusetts: Merriam-Webster. 2001. p.