Idi na sadržaj

Kulturocid

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pljačka poljskih umjetničkih djela u zgradi Zachęta od strane njemačkih snaga tokom okupacije Poljske, 1944.
Fotografije prije i poslije uništenja jednog od Buda u Bamiyanu, koje je uništio talibanski režim u Afganistanu 2001.

Kulturocid, kulturološki genocid ili čišćenje kulture je koncept kojeg je uveo pravnik Raphael Lemkin, 1944. kao komponentu genocida.[1] Uništavanje kulture bilo je centralna komponenta u Lemkinovom shvatanju genocida.[1] Precizna definicija kulturocida i dalje je sporna, a Ujedinjeni narodi je ne uključuju u definiciju genocida korištenu u Konvenciji o genocidu iz 1948.[2] Muzej armenskog genocida definira kulturocid kao "činove i mjere poduzete radi uništavanja kulture nacija ili etničkih grupa putem duhovnog, nacionalnog i uništenja kulture",[3] što se čini u suštini istim kao etnocid. Neki etnolozi, poput Roberta Jaulina, koriste termin etnocid kao zamjenu za kulturocid,[4] iako je ova upotreba kritikovana jer rizikuje zabunu između etničke pripadnosti i kulture.[5] Kulturocid i etnocid su se u prošlosti koristili u različitim kontekstima.[6] Kulturocid bez etnocida je zamisliv kada se zadrži zaseban etnički identitet, ali se eliminišu različiti kulturni elementi.[7] Termin je prihvaćen u 2007. u Deklaracija o pravima autohtonih naroda Ujedinjenih nacija, uporedo sa terminom "etnocid", ali je, u konačnom dokumentu, uklonjen i jednostavno je zamijenjen sa terminom "genocid" . Precizna definicija "kulturocida", ostaje nejasna, pogotovo u bosanskom jeziku, jer kultura ima specifično značenje, a genocide u sintagmi ne može biti kulturan.

Kulturocid uključuje iskorjenjivanje i uništavanje kulturnih artefakata, kao što su knjige, umjetnička djela i strukture.[8] Ovo pitanje je obrađeno u više međunarodnih ugovora, uključujući Ženevske konvencije i Rimski statut, koji definišu ratne zločine povezane s uništavanjem kulture. Kulturocid može također uključivati ​​prisilnu asimilaciju, kao i suzbijanje jezika ili kulturnih aktivnosti koje se ne uklapaju u pojam uništavača o tome što je prikladno.[8] Između mnogih drugih potencijalnih razloga, kulturocid može biti počinjen iz vjerskih motiva (npr. ikonoklazam koji se zasniva na anikonizmu); kao dio kampanje etničkog čišćenja u pokušaju uklanjanja dokaza o narodu s određenog mjesta ili historije; kao dio napora da se implementira Nulta godina, u kojoj se prošlost i s njom povezana kultura brišu, a historija se "resetuje". Autori Konvencije o genocidu iz 1948. u početku su razmatrali upotrebu ovog termina, ali su ga kasnije izbacili iz liste.[9][10][11] Termin "kulturocid" razmatran je u raznim nacrtima deklaracija Ujedinjenih nacija, ali ga Konvencija UN-a o genocidu ne koristi.[4]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini stradali su mnogi kulturno-historijski spomenici, a najkarakterističniji primjeri su:

Mnogi spomenici uništeni tokom rata u Bosni i Hercegovini bili su dio svjetske baštine.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Bilsky, Leora; Klagsbrun, Rachel (23. 7. 2018). "The Return of Cultural Genocide?". European Journal of International Law (jezik: engleski). 29 (2): 373–396. doi:10.1093/ejil/chy025. ISSN 0938-5428. Pristupljeno 2. 5. 2020.
  2. ↑ United Nations Office on Genocide Prevention and the Responsibility to Protect. "The Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (1948)" (PDF). United Nations. Arhivirano s originala (PDF), 18. 6. 2021.
  3. ↑ "Cultural genocide". The Armenian genocide Museum-institute. Arhivirano s originala, 22. 8. 2024. Pristupljeno 10. 10. 2019.
  4. 1 2 Jaulin, Robert (1970). La paix blanche: introduction à l'ethnocide [White Peace: An Introduction to Ethnocide] (jezik: francuski). Éditions du Seuil.
  5. ↑ Delanty, Gerard; Kumar, Krishan (29. 6. 2006). The SAGE Handbook of Nations and Nationalism. SAGE Publications. str. 326. ISBN 978-1-4129-0101-7. Pristupljeno 28. 2. 2013. The term 'ethnocide' has in the past been used as a replacement for cultural genocide (Palmer 1992; Smith 1991:30-3), with the obvious risk of confusing ethnicity and culture.
  6. ↑ Bloxham, Donald; Moses, A. Dirk (15. 4. 2010). The Oxford Handbook of Genocide Studies. Oxford University Press. str. 2–. ISBN 978-0-19-161361-6. Arhivirano s originala, 30. 6. 2014. Pristupljeno 28. 2. 2013.
  7. ↑ Hall, Thomas D.; Fenelon, James V. (2004). "The futures of indigenous peoples: 9-11 and the trajectory of indigenous survival and resistance". Journal of World-systems Research: 153–197. doi:10.5195/jwsr.2004.307.
  8. 1 2 "Cultural Genocide, Stolen Lives: The Indigenous Peoples of Canada and the Indian Residential Schools". Facing History and Ourselves. 16. 10. 2019. Pristupljeno 3. 12. 2019.
  9. ↑ Abtahi, Hirad; Webb, Philippa (2008). The Genocide Convention. BRILL. str. 731. ISBN 978-90-04-17399-6. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  10. ↑ Davidson, Lawrence (8. 3. 2012). Cultural Genocide. Rutgers University Press. ISBN 978-0-8135-5344-3. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  11. ↑ See Prosecutor v. Krstic, Case No. IT-98-33-T (Int'l Crim. Trib. Yugo. Trial Chamber 2001), at para. 576.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kulturocid&oldid=3760743"