Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu
ALU – nakon sanacije
Most Festina lente ispred ALU, 2013.

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta[1] je osnovana 1972. godine. Osnovali su je naučni radnici, profesori, kulturni djelatnici koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, i koji su u to vrijeme bili već priznati i afirmisani umjetnici poput: Muhameda Karamehmedovića (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), Nade Pivac (akademski slikar), Mersada Berbera (akademski slikar), Bore Aleksića (akademski slikar), Alije Kučukalića (akademski kipar), Zdenka Grgića (akademski kipar).

Akademiju čini šest posebnih odsjeka:

  • Nastavnički
  • Slikarstvo
  • Kiparstvo
  • Grafika
  • Grafički dizajn
  • Produkt dizajn
  • Konzervacija i restauracija

Svaki od ovih odsjeka osposobljava studente za određenu umjetničku djelatnost prema evropskim kriterijima umjetničkog obrazovanja.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

ALU – prije sanacije: velika oštećenja izazvana vlagom

Objekat današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je prva i jedina evangelistička crkva u vrijeme austrougarske uprave. Izgrađena je 1899. godine po nacrtima arhitekte Karla Paržika u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Prema riječima bosanskohercegovačkog arhitekte Mufida Garibije, početni projekat koji je uradio Karl Paržik, bio je bez lijevog i desnog krila. Kasnije će se napraviti dodatna dva objekta, desni i lijevi, što je dalo današnji arhitektonski izgled likovne akademije.[3] Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta osnovana je 1972. a od 1981. godine nastava je obavljana u renoviranoj i adaptiranoj zgradi Akademije. Zakonom o njenom osnivanju, donesenim iste godine, utvrđeni su i njeni zadaci u obrazovanju likovnih umjetnika i organiziranju nastave za obrazovanje nastavnika likovnog vaspitanja za osnovne i srednje škole.[2]

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se zgrada Akademije proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.[5] Objekat se nalazi i na listi zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.[3]

Evangelistička crkva je izgrađena u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Paržik je na objektu kombinirao više historijskih stilova pa se pored karakteristika romaničko-bizantijskog stila uočavaju i karakteristike gotike i renesanse. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti osamdesetih godina 20. stoljeća, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta. Građevina ima istaknut ambijentalni kontekst, zbog svog položaja i značenja u strukturi i ukupnoj slici grada.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Univerzitet u Sarajevu od 25. do 27. juna 2021. godine organizirao je "Dane umjetnosti UNSA". Ovaj značajni kulturni događaj je zajednički univerzitetski projekt nastavnika i studenata triju umjetničkih akademija Univerziteta u Sarajevu, s ciljem predstavljanja najboljih umjetničkih dostignuċa bosanskohercegovačkoj javnosti. U okviru ovog kulturnog događaja Akademija liovne umjetnosti organizirala je izložbu najboljih radova studenata svih odsjeka. U okviru Akademije djeluje i Art institut.[6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Univerzitet u Sarajevu - Fakulteti i akademije". unsa.ba. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2016.
  2. ^ a b "O Akademiji". Arhivirano s originala, 24. 3. 2016. Pristupljeno 13. 6. 2018.
  3. ^ a b "Akademija likovnih umjetnosti: Jedan od simbola Sarajeva i remek djelo Karla Paržika". okanal.oslobodjenje.ba. Pristupljeno 5. 7. 2021.
  4. ^ "Zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom) u Sarajevu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 24. 8. 2022. Pristupljeno 19. 8. 2022.
  5. ^ Službeni glasnik BiH, broj 49/21 - ODLUKA O PROGLAŠENJU GRADITELJSKE CJELINE - ZGRADA AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI U SARAJEVU (EVANGELISTIČKA CRKVA SA ŽUPNOM KUĆOM I ŠKOLOM) NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE
  6. ^ "Dani umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 25. - 27. jun 2021". alu.unsa.ba. Pristupljeno 5. 7. 2021.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]