Zgrada Narodne banke Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zgrada Narodne banke u Sarajevu.

Zgrada Narodne banke nalazi se u ulici Maršala Tita u općini Centar, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine, donijela je odluku da se zgrada, sa pokretnpm imovinom, proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Pokretnu imovinu čine:

  • sedam umjetničkih slika,
  • četiri stare kase,
  • stari ormar iz radionice R. Tànczos-a,
  • bista Vladimira Perića Valtera,
  • dvije bronzane figure na ulazu zgrade i
  • bronzana skulptura „Kupačica“ koja se nalazi u parku iza zgrade.

Historija[uredi | uredi izvor]

Izgrađena je 1932. godine po projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. Od tada, pa do početka II svjetskog rata služi kao Glavna filijala državne Hipotekarne banke. Istovremeno, objekat je imao i stambenu funkciju. Tokom II svjetskog rata zgrada nije oštećena. U njoj bila je smještena Komanda njemačkih okupacionih snaga.

Nakon završetka rata u zgradi smještena je Narodna banka NR Bosne i Hercegovina.

Krajem pedesetih godina XX vijeka izvršena je dogradnja sjevernog krila gdje je smještena Služba društvenog knjigovodstva, koja se izdvaja iz Narodne banke prije 1964. godine. Danas je u istom objektu smješteno Federalno ministarstvo finansija. Sedamdesetih godina urađena je nova dogradnja, a osamdesetih dograđen je cijeli sprat.

Tokom rata 1992-95 služila je za čuvanje predmeta od velikog kulturno-istorijskog značaja i kao sklonište. Nekoliko puta bila je pogođena, ali bez oštećenja.

Avgusta mjeseca 1997. godine osnovana je Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je smještena u objekat. U periodu 2001-2005 djelimično je obnovljena.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tlocrtna osnova zgrade je približno pravougaonog oblika dimenzija 49,15m x 51,23m.

U pogledu oblikovanja fasada, za stilski izraz zgrade Narodne banke se može reći da predstavlja ostvarenje moderne, što se očituje u obradi velikih prozorskih otvora, oblikovanju istaknutih polustubova, jasnim i efektnim masama rizalita i neskriveno istaknutim dijelovima konstrukcije. Primjese „novog klasicizma 20. vijeka” su na južnoj fasadi, sa obloženim kamenim pločama, i elementima kamene fasadne plastike, čime je udovoljeno investitorovom poimanju „monumentalnosti”[1] Fasada je ukrašena sa osam reljefa, rad Vladimira Zagorodnjika, scenografa Narodnog pozorišta u Beogradu, od kojih su dva u funkciji nadprozornika (čeona fasada), a šest u funkciji parapeta (bočne fasade). Izrađeni su u kamenu pješčaru (sive i žute boje), različitih petrografskih svojstava. Neposredan uzor za oblikovanje reljefa, je u djelima grčke umjetnosti, (ukočenost, sa hipertrofijom muskulature). Središtem kompozicije obično dominira jedan od motiva s izraženom simboličkom porukom (snop klasja, rog obilja, lađa, čekić i dlijeto, šestar i mapa, vojnički oklop, vaga, nit), a oko dominantnog motiva raspoređene su nage muške i ženske figure.

Uz glavni ulaz u zgradu banke, nalaze dvije monumentalne figure muškarca i žene, postavljene na postament, također izrađene prema obrascu koji je primijenjen u oblikovanju reljefa (prenaglašena muskulatura). U postamentu, s desne strane nalazi se ćirilični natpis: V. ZAGORODNJIK/1931, a sasvim u dnu LIVENO U LIVNICI/„VOŽDOVAC“/BEOGRAD.

Ormari i kase, sa specifičnim mehanizmom otvaranja i zatvaranja, su iz austrougarskog perioda.

U ulaznom holu banke, godine 1953. podignute su bista i spomen-ploča u znak sjećanja na Vladimira Perića – Valtera. U zaleđu banke, ispred ulaza u zgradu Ministarstva finansija i trezora nalazi se hortikulturno oblikovan prostor s fontanom. Na vrhu fontane postavljena je bronzana figura Kupačice, nepoznatog autora.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Zgrada Narodne banke u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. [mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]