Enver Imamović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Enver Imamović

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar, rođen je u Fojnici, 29. oktobra 1940. godine. Gimnaziju je završio 1960. u Sarajevu, studij arheologije završio je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1974. godine sa tezom Antički kultni i votivni spomenici na području unutarnjeg dijela rimske provincije Dalmacije. Na katedri opće historije starog vijeka Filozofskoga fakulteta u Sarajevu biran je 1968. za asistenta, 1976. za docenta, 1979. za vanrednog i 1986. za redovnog profesora. Boravio je na specijalizaciji iz antičkih studija na Univerzitetu u Rimu, predavao je i kao gostujući profesor na univerzitetima u Kairu, Minyi, New Delhiju, Bombayu i Calcutti. Sudjelovao je u arheološkim ekspedicijama u Tibetu, Nepalu, Indiji, Tajlandu, Andama, Galapagosu i u području Amazona. U ratnim godinama 1992-95. bio je direktor Zemaljskog muzeja, a od 1995. je predsjednik Nacionalnog komiteta Međunarodnog muzejskog vijeća (ICOM) za BiH. Sarađivao je u časopisima Istorijski zapisi (Titograd 1972, 1975, 1978), Jadranski zbornik (1972), Naše starine (1972), Otočki ljetopisi (1973, 1975, 1980), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (1974), Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (1975-76, 1978, 1980, 1990), Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine (1976), Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1976, 1980), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (1979-80, 1996), Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva (1983), Tribunia (1983), Zbornik Arheološkog društva BiH (1983), Dometi (1984), Acta historico-oeconomica Iugoslaviae (1987), Annales de l’Institut français de Zagreb (1987), Kabes (1998).


Područje interesovanja[uredi | uredi izvor]

Antička prošlost Balkanskog poluostrva, historija srednjovjekovne Bosne.


Izbor iz bibliografije[uredi | uredi izvor]

  1. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1977.
  2. Nerezine na otoku Lošinju. Sarajevo 1979.
  3. Povijesno-arheološki vodič po Osoru. Sarajevo 1979.
  4. Olimpijske igre u starom vijeku. Tuzla 1984.
  5. Otoci Lošinj i Cres od ranog srednjeg vijeka do konca XVIII stoljeća. Mali Lošinj 1987.
  6. Korijeni Bosne i bosanstva. Sarajevo 1995.
  7. Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1998.
  8. Historija bosanske vojske. Sarajevo 1999.
  9. O Sarajevskoj hagadi, Sarajevo 2009.
  10. On the Sarajevo Hagadda, Sarajevo 2009.
  11. Afroditin grijeh,Zagreb 2009.
  12. Ajvaz-dedin san,Sarajevo 2012.