Vladislav Skarić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vladislav Skarić
Rođenje (1869-06-10) 10. juni 1869.
Sarajevo, Osmanlijsko carstvo
Smrt 6. august 1943(1943-08-06) (74 god.)
Sarajevo, Jugoslavija
Zanimanje historičar

Vladislav Skarić (10.6. 1869. Sarajevo-6.8. 1943., Sarajevo), historičar, akademik SANU.

Vladimir Skarić je rođen u srpskoj trgovačkoj porodici u Sarajevu 1869. Njegov otac bio je Kosta Skarić, trgovac duhanom. Skarić je zapamtio zadnje godine osmanske vladavine u BiH i bio je među prvim Bosanskim Srbima koji je stekao fakultetsko obrazovanje. Osnovnu školu i dva razreda gimnazije završio je u Sarajevu, a ostatak gimnazije u Sremskim Karlovcima. Poslije završene gimnazije studirao je istoriju i geografiju u Gracu. Radio je kao profesor u srednjim školama u Banjoj Luci i Sarajevu. Jedan je od osnivača Srpskog kulturno prosvjetnog društva Prosvjeta.

Iako prvi njegov rad datira iz 1895,, Skarić se sa značajnijim radovima javlja od 1909. Prvi svjetski rat proveo je u zatočeništvu. Od 1919. postao je kustos, a od 1926. do 1936. V. Skarić je bio direktor Zemaljskog muzeja BiH. U Glasniku Zemaljskog muzeja je objavio svoje najvažnije radove. Bavio se svim periodima historije BiH, ali je najviše doprinio proučavanju osmanskog perioda. Sam je naučio turski jezik, koji je neophodan za razumijevanje izvora za historiju osmanskog perioda. Među značajnim radovima je Popis bosanskih spahija iz god. 1711, monografija posvećena Sarajevu. Pisao je o Mula Mustafi Bašeskiji, Trebinju, porijeklu pravoslavnog stanovništva u BiH, staroj bosanskoj vlasteli, Borču, a višegodišnje proučavanje rudarstva završio je monografijom Staro rudarsko pravo i tehnika u Srbiji i Bosni (1939). Postao je akademik SANU 1935.

Literatura o Vladislavu Skariću[uredi | uredi izvor]

Hamdija Kapidžić, Vladislav Skarić (1869-1943), Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo 1949, 233-235.

Tihomir Glavaš, Skarić Vladislav, AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988, 162.

Đuro Tošić, Skarić Vladislav, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 637-638.