Akademik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Akademik je punopravni član naučne, umjetničke, književne, inženjerske zajednice u određenom društvu. U mnogim zemljama to je počasni naslov koji se koristi za označavanje punopravnog člana akademije koji ima snažan utjecaj na nacionalni naučni/umjetnički život. U sistemima kao što je bila Akademija nauka SSSR-a, ovaj naslov je davao povlastice i administrativne pogodnosti za dodjelu sredstava i prioritete istraživanja. Tri najbolje akademije koje su široko priznate su one iz Kine, SAD-a i Velike Britanije. Akademici sa ove tri akademije predstavljaju vrhunske i izvrsne tehničke inženjere i naučnike. ANUBiH ima višestranu suradnju sa ovim, kao i svim evropskim državnim akademijama nauka i umjetnosti, u okvirima međuakademijske suradnje u obostranom interesu. Sve državne akademije nauka imaju zajednike i neke osobene uvjete za izbor u zvanja.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Povijesno, značenje naslova "akademik" prate tradicije dviju najuspješnijih ranih naučnih društava: Kraljevsko društvo, gdje je bilo počasno priznanje od strane neovisnog tijela recenzenata i bilo je namijenjeno razlikovanju osoba, istovremeno dajući relativno malo formalne moći, ili model Francuske akademije nauka, koji je mnogo bliže integriran s vladom, koji ima više državnog finansiranja kao organizacije, i gdje je naslov akademik podrazumijevao puno više prava kada je u pitanju donošenje odluka. Iako su oba pristupa u određenoj mjeri politička, obično su naučne akademije oblikovane po britanskom modelu. Politike koja je uključena u to da postane akademik više je ukorijenjena u naučninim argumentima, dok organizacija po uzoru na francuski model obično uključuje puno veća interesovanja za finansiranje iz čisto političkih razloga koji nemaju nikakve veze sa naukom.

Kina[uredi | uredi izvor]

Biti akademik u Kini predstavlja najveću čast i titulu koja se dodijeljuje samo najboljim naučnicima i inženjerima u zemlji. Akademici se biraju kroz Kinesku akademiju nauka i Kinesku inženjersku akademiju. U kinesku akademiju nedavno je izabran i Bill Gates.[2]

Ujedinjeno Kraljevstvo[uredi | uredi izvor]

Britanske počasti „Kolektiv Kraljevskog društva“ (FRS) i suradnik "Akademije društvenih nauka" mogu se smatrati grubim ekvivalentima. Stipendija Akademije društvenih nauka bila je poznata kao Nagrada akademika, do jula 2014.[3] Stipendisti Kraljevske akademije u Velikoj Britaniji su inženjeri u akademiji, a članovi su dobitnici Nobelove nagrade i najbolji inženjeri i naučnici u zemlji. U Kraljevsku inženjersku akademiju nedavno je izabran dobitnik Nobelove nagrade Frances Arnold.[4]

Sjedinjene Države[uredi | uredi izvor]

U SAD-u biraju se akademici za članove Nacionalne akademije nauka i Nacionalne inženjerske akademije. Članstvo uključuje mnogo dobitnika Nobelovih nagrada, Turingovih nagrada i medalja iz različitih oblasti.

Švedska[uredi | uredi izvor]

Kuća Nobelovih nagrada, Švedska kraljevska akademija nauka, ustanova je koja bira članove za članove svoje akademije.

Akademija ima ulogu u nominaciji i ocjenjivanju kandidata za plemenite nagrade. Međutim, u ovoj akademiji je izabrano vrlo je malo stranih članova, prije svega zbog činjenice da su švedski akademici manje međunarodno uključeni i da ne koriste engleski jezik kao glavni jezik.

Istočna Evropa i Balkan[uredi | uredi izvor]

„Akademik“ može biti i funkcionalan naslov i označiti punopravnog člana Nacionalne akademije nauka u onim zemljama u kojima akademija ima snažan utjecaj na nacionalni naučni život, posebno u zemljama koje su bile dio, ili pod uticajem Sovjetskog Saveza. Zemlje u kojima se na ovaj način koristi izraz "akademik" uključuju: Kina, Armenija, Azerbejdžan, Bugarska, Hrvatska, Estonija , Gruzija, Mađarska, Letonija, Litva, Makedonija, Moldavija, [[Mongolija] ], Rumunija, Rusija, Srbija, Slovenija, Tadžikistan, Turska, Ukrajina i Bosna i Hercegovina. U nekim od ovih se zemalja titula "akademik" koristi se kao počasni naslov (poput "doktor", "profesor", itd.), kada se obraća ili govori o nekome.

Međutim, budući da su reforme kasnog SSSR-a uklonile de facto monopol države na formiranje akademija, dozvoljeno je stvaranje dobrovoljnih akademija. Dok su neke novostvorene akademije poboljšale relativno krutu strukturu, prestiž i značenje naslova znatno su narušeni; kao naslov „akademika“ mogla bi dodijeliti udruženja pseudonaučnika ili organizacije koje tu titulu upotrebljavaju samo u svrhu prikupljanja novca. Stoga je postalo uobičajeno i gotovo obavezno nabrajati koja akademija je dodijelila titulu, kako bi se potvrdila smislenost titule. Akademici iz istočne Evrope manje su poznati i manje priznati od onih iz SAD-a, Velike Britanije i Kine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]