Poreč

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga značenja, pogledajte Poreč (čvor).
Poreč
Grad
Grad Poreč
pogled na Poreč
pogled na Poreč
Službeni grb Poreč
Grb
Poreč nalazi se u Hrvatska
Poreč
Poreč
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°13′38″N 13°35′41″E / 45.22722°N 13.59472°E / 45.22722; 13.59472Koordinate: 45°13′38″N 13°35′41″E / 45.22722°N 13.59472°E / 45.22722; 13.59472
Država Hrvatska
Županija Istarska
Vlada
 • GradonačelnikLoris Peršurić (IDS)
Površina
 • Općina139,00 km2
Najveća nadmorska visina5 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina16.696
 • Općina (gustoća)120,12 /km2
 • Naselje9.790
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj52440
Pozivni broj(+385) 52
Veb-sajtGrad Poreč

Poreč (italijanski: Parenzo; latinski: Parens ili Parentium) grad je u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

Tokom 2. stoljeća pne. rimski castrum podignut je na malom poluostrvu, na kojem danas stoji jezgra staroga grada. Za vrijeme vladavine cara Oktavijan Augusta u 1. stoljeću, castrum je službeno proglašen gradom i uključen u rimsku koloniju.

Nakon pada Rimskog carstva 476. godine, grad je potpao pod vlast Ostrogota, a nakon 539. bio je dio Bizantijskog Carstva kojim je u to vrijeme vladao car Justinijan I. Od 788. godine gradom su vladali Franci.

Poreč je 1267. potpao pod Mletačku Republiku, koja je vladala duže od pet stoljeća. Većina je bilo autohtono romansko stanovništvo, ali zbog pogubnih naleta kuge područje je opustjelo. Zbog toga su Mlečani u XVI. i XVII. stoljeću, na agrarna područja doseljavali morlake, pripadnike paravojnih formacija u Osmanlijskom Carstvu. Tokom 1647. godine doseljeno je u Istru iz Dalmacije ili Crne Gore 1400 muškaraca i 3450 žena i djece.

Krajem XVIII. stoljeća grad su preuzeli Francuzi, a 1797. Austrija. Od 1861. Poreč je bio glavni grad Markgrofovije Istre, sjedište pokrajinskog sabora, sa školama, upravnim i sudskim ustanovama. Nekoliko desetljeća (1919-1943.) bio je pod Italijom, da bi 1945. zajedno sa cijelom Istrom ušao u sastav SFRJ.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Poreč.

Biskupski kompleks Eufrazijeve bazilike u historijskoj jezgri Poreča
Svjetska baština
Kriterijii, iii, iv
Referenca809
Uvrštenje1997. (21. sjednica)
Površina61,1 ha
KoordinateN45 13 45.012 E13 35 39.984

Svjetska baština[uredi | uredi izvor]

Biskupski kompleks, koji se sastoji od same bazilike, sakristije, krstionice i zvonika obližnje nadbiskupske palače, odličan je primjer ranobizantijske arhitekture na području Mediterana.

Najranija bazilika posvećena je svetom Mauru iz Parentija i datira iz druge polovine 4. vijeka. Podni mozaik iz oratorija, izvorno dio velike rimske kuće, i danas je sačuvan u crkvenom vrtu. Ovaj oratorij je već u istom stoljeću proširen u crkvu sastavljenu od naosa i jednog broda (Lat. basilicae geminae). Iz tog perioda potječe i riba na podnom mozaiku. Kovanice s prikazom cara Valensa (365–378), pronađene na istom mjestu, potvrđuju ove datume.

Na temeljima prve trobrodne bazilike, počela se 533. godine graditi Eufrazijeva bazilika, danas poznata kao katedrala Uznesenja Marijina. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornoj građevini iz ranohrišćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili zemljotresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. vijeka ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranohrišćanskog slikarstva. Prikaz Hrista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolu zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji fragmenti mozika potjeću iz 3. vijeka.[1]

Od 1997. godine biskupski kompleks nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Poreč)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Poreč je imao 16.696 stanovnika, od čega u samom Poreču 9.790.

Grad Poreč[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
4.721 5.201 6.047 6.864 8.172 10.122 10.005 10.261 7.736 6.752 6.693 7.485 10.382 13.173 15.870 16.696

Napomena: Nastao iz stare općine Poreč. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za općinu Sveti Lovreč, a istih godina dio podataka sadržan je u općini Sveti Lovreč. Do 1991. dio podataka sadržan je u općini Funtana. U 1931. sadrži dio podataka za općinu Tar-Vabriga.

Poreč (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
2.461 2.712 3.094 3.461 3.968 4.854 4.501 4.773 3.166 2.833 3.305 4.713 7.376 9.250 10.448 9.790

Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Červar, kao i dio podataka u 1880. U 1857., 1869. i od 1921. do 1948. sadrži podatke za naselje Garbina. U 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naseljima Mugeba i Nova Vas. U 2001. povećano za naselja Gulići, Mali Maj, Materada Maj, Špadići, Veli Maj i Vranići kod Poreča te za dio područja naselja Funtana (općina Funtana), za koji su podaci do 1991. sadržani u naselju Funtana (općina Funtana). Sadrži podatke za navedena bivša naselja (Gulići, Mali Maj, Špadići, Veli Maj i Vranići kod Poreča od 1857. do 1991. i Materada Maj od 1948. do 1991.).

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Poreč)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Poreč je imalo 7.585 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
 4,336 57,16%
Srbi
  
 503 6,63%
Italijani
  
 403 5,31%
Jugoslaveni
  
 309 4,07%
Albanci
  
 279 3,67%
Muslimani
  
 114 1,50%
Slovenci
  
 79 1,04%
Mađari
  
 41 0,54%
Crnogorci
  
 33 0,43%
Makedonci
  
 26 0,34%
Slovaci
  
 11 0,14%
Nijemci
  
 6 0,07%
Turci
  
 5 0,06%
Bugari
  
 4 0,05%
Ukrajinci
  
 4 0,05%
Česi
  
 3 0,03%
Austrijanci
  
 2 0,02%
Poljaci
  
 2 0,02%
Rusi
  
 2 0,02%
Jevreji
  
 1 0,01%
Romi
  
 1 0,01%
Rusini
  
 1 0,01%
ostali
  
 15 0,19%
neopredijeljeni
  
 198 2,61%
region. opr.
  
 1,115 14,70%
nepoznato
  
 92 1,21%
ukupno: 7.585

Galerija[uredi | uredi izvor]

  • plaža

    plaža

  • detalj iz luke

    detalj iz luke

  • riva

    riva

  • gradska ulica

    gradska ulica

  • trg

    trg

  • Rimski mozaik

    Rimski mozaik

  • pogled na stari grad

    pogled na stari grad

  • gradski detalj

    gradski detalj

  • kuća u centru grada

    kuća u centru grada

  • ulazni portal Eufrazijeve bazilike

    ulazni portal Eufrazijeve bazilike

Poreč, panorama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ CroTouristica - web.archive.org
  2. ^ "UNESCO: Eufrazijeva bazilika ID 809". UNESCO: svjetska baština - pristupljeno 19. 11. 2021.
  3. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Poreč koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Poreč&oldid=3414996"