Manjinski jezici u Hrvatskoj
 | Ovom članku je neophodan prijevod sa hrvatskog na bosanski jezik. |
Ustav Hrvatske u svom uvodu definira Hrvatsku kao nacionalnu državu hrvatskog naroda, zemlju svih njenih državljana i zemlju tradicionalnih zajednica koje ustav naziva nacionalnim manjinama. Nacionalne manjine eksplicitno nabrojane u ustavu su Srbi, Česi, Slovaci, Italijani, Mađari, Jevreji, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumuni, Turci, Vlasi i Albanci. Član 12. Ustava navodi da je službeni jezik u Hrvatskoj hrvatski jezik, dok se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave neki drugi jezik i ćirilično ili neko drugo pismo mogu uvesti u službenu paralelnu upotrebu.
Službena upotreba manjinskih jezika je na osnovu relevantnih zakona u Republici Hrvatskoj i međunarodnih konvencija i sporazuma kojima je zemlja pristupila i/ili potpisala ih. Najvažniji zakoni na nacionalnom nivou su Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Najvažniji međunarodni sporazumi koji se odnose na manjinske jezike su Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima i Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina koje je usvojilo Vijeće Evrope. Određena prava pripadnici nacionalnih manjina stekli su i kroz međudržavne i međunarodne ugovore i sporazume kao što su Rapalski ugovor i Erdutski sporazum.
Preduslov od 33.3% pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj populaciji za obavezno uvođenje ravnopravne upotrebe manjinskog jezika smatra se srazmjerno visokim, budući da Savjetodavni komitet Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Evrope smatra udio od 10 do 20% primjerenim.[1] Hrvatska uvijek ne pokazuje pozitivan stav po pitanjima manjinskih prava ali je pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji imalo pozitivan utjecaj na afirmaciju službene upotrebe manjinskih jezika.[2]
Manjinski jezici[uredi | uredi izvor]
Srpski[uredi | uredi izvor]
Obrazovanje na srpskom jeziku omogućeno je na prostoru nekadašnje Istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema na osnovu Erdutskog sporazuma. Uz škole u ovom području, u Zagrebu je od 2005. sa radom započela i Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković.
Od decembra 1999. Srpsko narodno vijeće objavljuje nedeljnik Novosti. Uz njega, na srpskom se jeziku objavljuju i Identitet, Izvor, Bijela pčela, Prosvjeta i Forum. U istočnoj Hrvatskoj postoje i tri lokalne radio stanice koje emituju program na srpskom jeziku.
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
U prvim godinama nakon uvođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pojedine jedinice lokalne samouprave pružale su otpor provođenju svojih zakonskih obveza. U ombudsmanovom izvještaju iz 2005. godine navode se općine Vojnić, Krnjak, Gvozd, Donji Kukuruzari, Dvor i Korenica navedene su kao one u kojima se odredbe zakona ne provode iako su ga te jedinice lokalne samouprave obvezne provoditi.[3] Izvještaj ističe i slučaj Vukovara u kojemu je manjini onemogućeno konzumiranje zakonskih prava iako je njezin udio manje nego 1% niži od zakonom propisanog udjela.[3] Nakon popisa stanovništva u Hrvatskoj 2011. Srbi u Vukovaru su ispunili zakonski preduvjet za uvođenje ćirilice što je međutim ovoga puta dovelo do protesta protiv ćirilice u Hrvatskoj. Uaprilu 2015. Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvao je Hrvatsku da osigura manjinama pravo na upotrebu njihova jezika i pisama.[4] Izvještaj Komiteta ističe da se poziv primarno odnosi na upotrebu ćirilice u Vukovaru i općinama na koje se zakoni odnose.[4]
Italijanski[uredi | uredi izvor]
Italijanska manjina je ostvarila znatno šire pravo na upotrebu vlastitog jezika od svih drugih manjinskih zajednica u Hrvatskoj.[3] La Voce del Popolo su dnevne novine na italijanskom jeziku koje se objavljuju u Rijeci.
Mađarski[uredi | uredi izvor]
Predstavnici mađarske nacionalne manjine su 2004. pozvali na uvođenje mađarskog jezika u službenu upotrebu u gradu Belom Manastiru pozivajući se na prava stečena prije 1991.[3] 2004. ta je manjina činila 8,5% stanovništva u gradu.[3]
Češki[uredi | uredi izvor]
6,287 osoba u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji izjasnilo se kao Česi.[5] 70% njih istaklo je češki kao maternji jezik.[5] 2013. ambasador Češke Republike u Hrvatskoj Martin Košatka istakao je kako će namjera da se ograniči upotreba ćirilice, ako bude provedena, negativno utjecati i na češku i druge manjine u Hrvatskoj.[6]
Slovački[uredi | uredi izvor]
U suradnji sa Slovačkim kulturnim centrom u Našicama, Unija Slovaka u Hrvatskoj izdaje časopis Prameň na slovačkom jeziku.[7]
Rusinski[uredi | uredi izvor]
Njemački[uredi | uredi izvor]
Jidiš i hebrejski[uredi | uredi izvor]
Ukrajinski[uredi | uredi izvor]
Romski[uredi | uredi izvor]
Ostali jezici[uredi | uredi izvor]
Općine sa manjinskim jezicima u službenoj upotrebi[8][uredi | uredi izvor]
| Općina | Naziv na manjinskom jeziku | Jezik | Naselja | Osnova uvođenja | Populacija (2011) | Udio u ukupnoj populaciji | Županija |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Končanica | Končenice | Češki | sva naselja | Ustavni zakon | 2,360 | 47,03% | Bjelovarsko-bilogorska |
| Daruvar | Daruvar | Češki | Ljudevit Selo, Daruvar, Donji Daruvar, Gornji Daruvar i Doljani | lokalni statut | 11,633 | 21.36% | Bjelovarsko-bilogorska |
| Kneževi Vinogradi | Herczegszöllös | Mađarski | sva naselja | Ustavni zakon | 4,614 | 38,66% | Osječko-baranjska |
| Bilje | Bellye | Mađarski | sva naselja | lokalni statut | 5,642 | 29.62% | Osječko-baranjska |
| Ernestinovo | Ernestinovo | Mađarski | Laslovo | lokalni statut | 2.225 (2001) | 22% (2001) | Osječko-baranjska |
| Petlovac | Baranyaszentistván | Mađarski | Novi Bezdan | lokalni statut | 2,405 | 13.72% | Osječko-baranjska |
| Tompojevci | Tompojevci | Mađarski | Čakovci | lokalni statut | 1,561 | 9.01% | Vukovarsko-srijemska |
| Tordinci | Tardhoz | Mađarski | Korog | lokalni statut | 2,251 (2001) | 18% (2001) | Vukovarsko-srijemska |
| Punitovci | Punitovci | Slovački | sva naselja | Ustavni zakon | 1.850 (2001) | 36,94% | Osječko-baranjska |
| Našice | Slovački | Jelisavac | lokalni statut | 16,224 | 5.57% (2001) | Osječko-baranjska | |
| Vrbovsko | Врбовско | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 5,076 | 35,22% | Primorsko-goranska |
| Vukovar | Вуковар | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 27,683 | 34,87% | Vukovarsko-srijemska |
| Biskupija | Бискупија | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,699 (2001) | 85,46% | Šibensko-kninska |
| Borovo | Борово | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 5,056 | 89,73% | Vukovarsko-srijemska |
| Civljane | Цивљане | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 239 | 78,66% | Šibensko-kninska |
| Donji Kukuruzari | Доњи Кукурузари | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,634 | 34,82% | Sisačko-moslavačka |
| Dvor | Двор | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 6,233 | 71,90% | Sisačko-moslavačka |
| Erdut | Ердут | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 7,308 | 54,56% | Osječko-baranjska |
| Ervenik | Ервеник | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1 105 | 97,19% | Šibensko-kninska |
| Gračac | Грачац | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 4,690 | 45,16% | Zadarska |
| Gvozd | Гвозд ili Вргинмост | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 2,970 | 66,53% | Sisačko-moslavačka |
| Jagodnjak | Јагодњак | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 2,040 | 65,89% | Osječko-baranjska |
| Kistanje | Кистање | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 3,481 | 62,22% | Šibensko-kninska |
| Krnjak | Крњак | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,985 | 68,61% | Karlovačka |
| Markušica | Маркушица | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 2.576 | 90,10% | Vukovarsko-srijemska |
| Negoslavci | Негославци | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1.463 | 96,86% | Vukovarsko-srijemska |
| Plaški | Плашки | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 2,292 (2001) | 45,55% | Karlovačka |
| Šodolovci | Шодоловци | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,653 | 82,58% | Osječko-baranjska |
| Trpinja | Трпиња | Srpski | sva naselja osim Ćelije[9] | Ustavni zakon | 5,572 | 89,75% | Vukovarsko-srijemska |
| Udbina | Удбина | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,874 | 51,12% | Ličko-senjska |
| Vojnić | Војнић | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 4,764 | 44,71% | Karlovačka |
| Vrhovine | Врховине | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 1,381 | 80,23% | Ličko-senjska |
| Donji Lapac | Доњи Лапац | Srpski | sva naselja | Ustavni zakon | 2,113 | 80,64% | Ličko-senjska |
| Kneževi Vinogradi | Кнежеви Виногради | Srpski | sva naselja | lokalni statut | 4,614 | 18.43% | Osječko-baranjska |
| Nijemci | Нијемци | Srpski | Banovci i Vinkovački Banovci | lokalni statut | 4,705 | 10,95% | Vukovarsko-srijemska |
| Grožnjan | Grisignana | Italijanski | sva naselja | Ustavni zakon | 785 (2001) | 39,40% | Istarska |
| Brtonigla | Verteneglio | Italijanski | sva naselja | Ustavni zakon (2001) | 1,873 (2001) | 37.37% (2001) | Istarska |
| Buje | Buie | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 5,127 | Istarska | |
| Cres | Cherso | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 2,959 (2001) | Primorsko-goranska | |
| Novigrad | Cittanova | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 4,345 | 10.20% | Istarska |
| Poreč | Parenzo | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 16,696 | 3.2% | Istarska |
| Pula | Pola | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 57,460 | 4.43% | Istarska |
| Rijeka | Fiume | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 128,624 | 1.90%% | Primorsko-goranska |
| Rovinj | Rovigno | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 14,294 | 11,5% (2001) | Istarska |
| Umag | Umago | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 13,467 (2001) | 18.3% (2001) | Istarska |
| Vodnjan | Dignano | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 6,119 | 16.62% | Istarska |
| Bale | Valle d'Istria | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 1,127 | 36,61% (1991) | Istarska |
| Fažana | Fasana | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 3.635 | 4,82% (1991) | Istarska |
| Funtana | Fontane | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 831 (2001) | 3,12% (1991) | Istarska |
| Kaštelir-Labinci | Castellier-Santa Domenica | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 1,334 (2001) | Istarska | |
| Ližnjan | Lisignano | Italijanski | Šišan | lokalni statut | 3.965 | Istarska | |
| Motovun | Montona | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 983 (2001) | 9,87% (2001) | Istarska |
| Oprtalj | Portole | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 850 | Istarska | |
| Tar-Vabriga | Torre-Abrega | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 1,506 (2001) | Istarska | |
| Višnjan | Visignano | Italijanski | Višnjan, Markovac, Deklevi, Benčani, Štuti, Bucalovići, Legovići, Strpačići, Barat i Farini | lokalni statut | 2,187 (2001) | 9.1% (2001) | Istarska |
| Vrsar | Orsera | Italijanski | sva naselja | lokalni statut | 2,703 (2001) | 5,66% (1991) | Istarska |
| Bogdanovci | Богдановци | Rusinski | Petrovci | lokalni statut | 1,960 | 22.65% | Vukovarsko-srijemska |
| Tompojevci | Томпојевци | Rusinski | Mikluševci | lokalni statut | 1,561 | 17.38% | Vukovarsko-srijemska |
Historija[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/wiki/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima stupila je na snagu u Hrvatskoj 1997. godine.[10]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Minorities in Croatia Report, stranica 24" (PDF). Minority Rights Group International. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link] - ^ "Language Policy in Istria, Croatia–Legislation Regarding Minority Language Use, stranica 61" (PDF). Acta Universitatis Sapientiae, European and Regional Studies, 3 (2013) 47-64. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ a b c d e "The Position of National Minorities in the Republic of Croatia–Legislation and Practice, stranica 18" (PDF). ombudsman.hr. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ a b "UN calls on Croatia to ensure use of Serbian Cyrillic". B92.net. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ a b "DAN MATERINJEG JEZIKA". Bjelovar-Bilogora County. 22. 2. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Košatka: Reći 'ne može' ćirilici znači biti i protiv Čeha". Večernji list. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Prameň-KULTÚRNO-SPOLOČENSKÝ ČASOPIS SLOVÁKOV V CHORVÁTSKU". Union of Slovaks. Arhivirano s originala, 21. 6. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "PETO IZVJEŠĆE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIMJENI EUROPSKE POVELJE O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA, stranica 36" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 5. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Statut Općine Trpinja" (PDF). Pristupljeno 23. 6. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Europe and Croatia are living and protecting multilingualism". GONG. Arhivirano s originala, 19. 6. 2015. Pristupljeno 12. juli 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)