Bazilika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Tlocrt Maksencijeve (Konstantinove) bazilike u Rimu iz 4. vijeka
Bazilika.
Stara Bazilika Sv. Petra (izgled iz 1450. godine).
Bazilika Sv. Petra u Rimu.

Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rana forma kršćanske bogomolje. Vjerovatno je građena od rimskih istoimenih građevina koje su služile kao sudnice i tržnice.

Bazilike imaju i osobine rimskih kuća i katakombi koje su služile kao mjesta za ispovjedanje vjere prije nego što je Kršćanstvo priznato za službenu religiju. Naprijed se nalazio Atrij na stubovima. On je vodio na usku terasu na kojoj su bila tri ili više ulaza u glavni dio zgrade. Središnji dio imao je lađu i nekoliko redova stubova koji su podupirali središnji dio. Iznad su se nalazili prozori.

Građevina je bila okrenuta istoku, sa lukovima i apsidama ukrašenim mozaicima. Na uzvišenom dijelu ispod apside je bio oltar sa nebom iznad njega. Odmah ispod oltara, često ispod nivoa poda, nalazio se prostor sa moćima sveca zaštitnika. Episkop je držao službu stojeći u središnjem dijelu, na tronu, a ostali svećenici su bili raspoređeni polukružno, lijevo i desno od njega.

Danas Papa Bazilikom naziva posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike i male Bazilike. Velike su Bazilika sv. Petra u Rimu, Sv. Ivana Lateranskog (za Papu), sv. Pavla (za patrijarha aleksandrijskog), Sv. Marije Majke (za patrijarha antiohijskog). U svakoj od njih postoji oltar koji ne upotrebljavaju ni Papa ni njegovi zamjenici. U Rimu postoji 11 manjih Bazilika, i mnogo njih širom svijeta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Bazilika