Drinić (Petrovac)
Drinić | |
|---|---|
(naselje) | |
 Crkva Sv. Trojice u Driniću | |
  Drinić | |
| Koordinate: 44°29′N 16°30′E / 44.49°N 16.5°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Petrovac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 342 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 217620[1] |
| Matični broj općine | 20460 |
| Veb-sajt | Općina Petrovac |
Drinić je naseljeno mjesto u općini Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 363 stanovnika.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Drinić se nalazi na istočnom dijelu Petrovačkog polja okruženoj padinama Klekovače, Oštrelja i Srnetice, 8 km pored magistralnog puta Sarajevo-Jajce-Bihać.
Od kada je postao općinski centar u njemu se nalazi niz funkcionalnih i novoizgrađenih objekata uz potpuno novu infrastrukturu. Sve to pokazatelji su da Drinić polako poprima kvalitete jedne varoši.
Jedan mali dio naselja sa 5 stanovnika pripada općini Bosanski Petrovac.
Historija
[uredi | uredi izvor]I ovaj dio Petrovačkog polja bio je naseljen u doba Ilira. U samom graničnom pojasu, nalazi se brdo pod imenom Stražbenica. Ovo brdo je uz samu saobraćajnicu koja spaja Bosanski Petrovac i Petrovac i dominira cijelom dionicom puta. Sa njegovog vrha se lako mogao nazirati i čuvati put. Na vrhu i sada postoje ostaci "gradine", dužine oko 400 m. koja je imala fortifikacijski vojni značaj.[2]
Amaterskim iskopavanjima na Gradini nađeni su jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Do vrha Gradine vodi put, u okolini brda je nađena rimska grobnica, pa se zaključuje da su Rimljani na temeljima ilirskog napravili svoje utvrđenje.
Drinić se prvi put spominje 19. oktobra 1448. u dokumentima kaptola u Kninu. U to vrijeme područje je držala plemićka porodica Oršić koja se preselila u okolinu Karlovca u Hrvatskoj.[3]
U toku Drugog svjetskog rata, nakon pohoda partizana u Bosansku Krajinu u ljeto 1942. god. i stvaranja oslobođene teritorije poznate kao Bihaćka republika, centralna bolnica i ranjenici bili su smješteni u Driniću. U septembru 1942. je počela raditi štamparija pa je tako obnovljeno izlaženje lista „Borba“. Štamparija, teška dvije tone, dovučena je iz Glamoča. O događajima iz tog perioda historičar Vladimir Dedijer u svom dnevniku napisao je jedno poglavlje „U Drinićima ispod Klekovače“ za period 30. oktobar-25. novembar 1942.
U Klekovači na lokaciji Jasikovac bila je izgrađena improvizovana bolnica kapaciteta preko 600 postelja, u kojoj su bili uglavnom smješteni tifusari. Tokom Četvrte neprijateljske ofanzive bolnica je avionima bombardovana i prestala je sa radom.
U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Drinić | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 342 (100,0%) | 363 (100,0%) | 400 (100,0%) | 517 (100,0%) | |||
| Srbi | 339 (99,12%) | 362 (99,72%) | 329 (82,25%) | 512 (99,03%) | |||
| Bosanci | 2 (0,585%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | 1 (0,292%) | – | – | – | |||
| Bošnjaci | – | 1 (0,275%)1 | – | 1 (0,193%)1 | |||
| Jugoslaveni | – | – | 68 (17,00%) | – | |||
| Ostali | – | – | 2 (0,500%) | 1 (0,193%) | |||
| Hrvati | – | – | 1 (0,250%) | 3 (0,580%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ↑ SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010
- ↑ Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.