Nekropola sa stećcima Rajkov kamen

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Nekropola Rajkov kamen, naselje Krekovi, općina Nevesinje. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nekropola Rajkov kamen nalazi se u zaseoku Mijatovcima, selo Krekovi. Nastala je jugozapadno od najveće nekropole stećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine na lokalitetu Kalufi u Krekovima, i udaljena je od nje oko 200 m. Naselje Krekovi nalazi se na južnim obroncima planine Crvanj. U tom području se nalaze i veća sela u Nevesinjskom polju.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od 1347.godine, kada su potpala pod bosansku vlast za vladavine bana Stjepana II Kotromanića, a naročito u prvoj polovini XV stoljeća, mjesta iz Nevesinjskog polja se često spominju u dokumentima u Dubrovniku. Od kraja XIV vijeka do 1404. godine Nevesinjem vladaju Sankovići. Sandalj Hranić Kosača je slomom porodice Sankovića 1404. godine proširio vlast i nad ovim područjem.

Osmanlije su zauzele Nevesinje između 1465. i 1466. godine. Do 1468. godine Nevesinje je granica oblasti hercega Vlatka koje su se završavale negdje na Trusini, dok je Nevesinjsko polje pod osmanskom vlašču. U jednom aktu Dubrovačkog arhiva iz 1469. godine spominje se Husein vojvoda u Nevesinju.

Opis[uredi | uredi izvor]

Nekropola Rajkov kamen može se smatrati i integralnim dijelom nekropole na obližnjem lokalitetu Kalufi. To je mala nekropola koja se sastoji od dvije cjeline. Prva cjelina, koju narod zove Rajkov kamen, sastoji se od 1 krstače sa nadgrobnom pločom, jednog visokog sanduka sa postoljem i jednog sanduka. Oko 100 m sjeverozapadno od prethodne grupe nalaze se dva osamljena stećka u obliku sanduka.[2]

Veličina spomenika i ukrasi koji se nalaze na spomenicima na sve te tri odvojene cjeline govore u prilog jače diferencijacije pojedinih porodica. Krstača kao oblik javlja se relativno kasno, krajem XV i početkom XVI stoljeća. Uzimajući u obzir ove dvije činjenice, nekropola Rajkov kamen se vjerovatno može datirati u period XV do početka XVI stoljeća, kada je nastala i glavnina stećaka na nekropoli Kalufi.[3]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nekropola Rajkov kamen". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]
  2. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. ^ "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.