Ramsarska konvencija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Logo
Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, Švicarska

Ramsarska konvencija je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.[1] Nastala je 2. 2.1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.[2]

U vlažna područja područja spadaju močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase morske vode ne dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.

Djelovanje[uredi | uredi izvor]

Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, Urugvaj, a COP13 2018. u Dubaiu, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u Glandu, Švicarska

Zaključci Ramsarske konvencije[uredi | uredi izvor]

  • načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
  • poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
  • poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
  • popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
  • vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

Ramsarska područja[uredi | uredi izvor]

  • Broj potpisnica konvencije: 172
  • Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
  • Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5 km2[3]

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: Velika Britanija 175 i Meksiko 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je Bolivija, oko 148.000 km2.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ramsarska područja". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  2. ^ a b "Ramsarska područja u Evropi". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  3. ^ "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.