Rimske vile u Bosni i Hercegovini

Mogorjelo kod Čapljine - Ostaci nekadašnje rimske vile

Rimska vila, villae ili domus, tradicionalna je rimska porodična kuća, koja je bila zatvorena za vanjski svijet visokim zidovima bez prozora i mogli su je imati samo imućni. Život u njoj je bio koncentriran oko unutrašnjeg dvorišta. U Bosni i Hercegovini postoji preko 150 lokaliteta na kojima je konstatovano postojanje vila. Predstavljale su urbanistički fenomen Rimskog carstva i svjedočanstvo o njegovom prisustvu na tlu Bosne i Hercegovine.

Tipovi vila

Vremenom dolazi do diferencijacije ovih objekata i nastanka vila u kojima u osnovi dominira neka karakteristika ili funkcionalni dio pa se formiraju različiti tipovi, podtipovi i kategorije vila.

U kontesktu konsolidacije rimske vlasti, uspostavljanja običaja i načina života uslovljenih razvojem ekonomije, velikih zemljišnih posjeda i dolaska isluženih vojnika, grade se rustične vile (villa rusticae). One predstavljaju objekte ili skup objekata izvan ili podalje od grada i zadovoljavaju osnovne potrebe vlasnika u smislu stambene i gospodarske funkcije. Ovakvo imanje bilo je kompleksna poljoprivredna jedinica na čijem je čelu stajao upravik – villicus. Na njima se proizvodilo i za tržište. Na takvim posjedima se s vremenom razvijaju i manje manufakture, najčešće ciglane (figlinae), koje proizvode vrlo traženi crijep i opeku, ali i drugi zanatski pogoni, klesarski, kovački, stolarski itd. Do sada je vrlo mali broj tih gospodarskih objekata istražen. Jedan od istraženih je velika vila u Višićima kod Čapljine. U Čapljini je i Mogorjelo, najpoznatiji objekat ovog tipa. Dio autora ga svrstava i u vila suburbana, zbog mjesta gradnje, a jedan dio i u tvrđavu (castellum), zbog jakog fortifikacijskog karaktera.

Villa suburbana predstavlja stambenu kuću socijalno imućnog gradskog sloja u okolini grada. U ovim vilama, van gradskih centara, vlasnik je vodio gradski život sa punim luksuzom i komoditetom. To su bile raskošne palače, okružene ogromnim parkovima.

Villa urbana podrazumijeva luksuznu stambenu obiteljsku kuću u gradu. Ovakve vile su se svojom funkcionalnošću, dimenzijama i monumentalnošću razlikovale od malih stambenih jedinica, insula.

Osnovni dijelovi rimskih vila u Bosni i Hercegovini su: koridor – hodnik, trijem, peristil, vrt, apsida, kupalište, kuhinja, ograda, pomoćni objekti, radionice, spremišta i fortifikacije.

Prvi radovi vezani za sistematičnije istraživanje vila na teritoriji Bosne i Hercegovine su uslijedili nedugo nakon osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888. g. Već 1890. g. Ivan Kellner objavljuje prvi rad o objektu u Laktašima koji je defnirao kao vilu. Slijedi čitav niz istraženih vila: Mali Mošunj (Travnik), Proboj i Zličina (Ljubuški), Majdan (Mrkonjić Grad), Novi Šeher (Maglaj), Mogorjelo i Višići (Čapljina), Strupnić i Lipa (Livno), Mala Rujiška (Bosanska Krupa), Stup (Sarajevo), Ilidža, Bihovo i Putovići(Trebinje), Panik (Bileća), Donji Šepak (Zvornik), Tišine (Zenica), Suvaja i Kijevci (Bosanska Gradiška).

Pored do sada istraženih rimskih vila, poznato je više lokaliteta na kojima se, na temelju položaja, očuvanih temelja, fragmentiranog građevinskog materijala, arhitektonskih ulomaka i raznovrsnih predmeta svakodnevne upotrebe, pretpostavlja njihovo postojanje. Takvih lokaliteta je znatno više nego onih koji su istraženi.

Vanjski linkovi

• Rimska vila u selu Panik (Bileća)
• Rimska vila u Višićima (Čapljina)