Tvrđava Srebrenik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Let vrtulnikem11 - hrad Srebrenik (13.-18. stol.) jeste lepe.jpg

Tvrđava Srebrenik nastala je u periodu srednjeg vijeka na području današnje općine Srebrenik, Bosna i Hercegovina.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na sjeveroistočnim obroncima Majevice, u selu Gornji Srebrenik, oko 5 km udaljenom od Srebrenika. Sagrađen je na visokoj, strmoj i skoro nepristupačnoj stijeni iznad doline rijeke Tinje. Ispod najpristupačnijeg dijela tvrđave napravljen je dubok prokop, tako da pristup moguć je samo preko mosta. Udaljena je 5 km od savremenog puta Tuzla-Županja, ili Tuzla-Lončari-Brčko.

Historija[uredi | uredi izvor]

Tvrđava bila je u blizini istočne granice srednjovjekovne župe Usora. Najstariji spomen datira iz 1333. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića od 15. 02. 1333. godine, izdatoj pod gradom Srebrenikom, kada je Ston ustupio dubrovčanima.

Srebrenik je prvi put pao pod mađarsku vlast 1393. godine, za vrijeme pohoda kralja Sigismunda. Od tada su učestali mađarski vojni pohodi na Bosnu. Mađari su još u tri navrata zauzimali Srebrenik, 1405., 1408. i 1410. godine.

U periodu do 1452 gospodari grada bili su mađarska i bosanska kraljevina i srpska despotovina. Osmanlije prvi put 1462. osvajaju Srebrenik, a iduće godine srušili su bosansko kraljevstvo i ovladali većim dijelom teritorije. Zapadne i sjeverne dijelove Bosne zadržali su Mađari i osnovali svoje dvije banovine, jajačku i srebreničku sa središnjim gradovima, Jajce i Srebrenik. Srebreničku oblast osmanlije definitivno osvajaju između 1510. i 1519. godine i u Srebreniku uspostavljaju svoju posadu. Pomicanjem granica osmanskog carstva na sjever i sjeveroistok, grad gubi na značaju.

Tokom 18. stoljeća, iza Karlovačkog mira 1739. godine, grad Srebrenik je ponovno postao strateški značajan, kada je u dva navrata i obnavljan. Konačno je napušten iza 1835. Godine. Samo je džamija ostala još nekoliko decenija.

Opis[uredi | uredi izvor]

Grad je podignut na stijeni koja se izdiže od okolnog terena u visini od oko 50 do 70 m. Visinska razlika između najniže tačke na kojoj se nalazi kula III i najviše tačke na palati je oko 13 m. Stoga je cijeli grad stiješnjen na površini od oko 60 x 30 metara. Jugoistočno od kapi-kule, ispred prokopa, udaljena oko 17 m od ulaza u grad, nalazi se ruševina detaširane kvadratne kule (dužina stranica 7 m).

Bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili odbrambeni omotač grada, su debeli oko 1,5 m, dok su svi ostali zidovi unutar bedema tanji. Cijeli grad je izgrađen u jednom potezu. U njemu su: četiri kule, obor, cisterna i stambena zgrada sa podrumom.

Sadašnje stanje[uredi | uredi izvor]

Pošto je u periodu od 1975. do 1978. godine Srebrenik temeljito konzerviran, a 2003. godine napravljen novi solidan most za pristup gradu, nema većih oštećenja i potreba za većim intervencijama.

Historijsko područje – Stari grad Srebrenik, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Povijesno područje – Stari grad Srebrenik". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]