Stari grad Vesela straža

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Stari grad Vesela Straža, je fortifikacijski objekat iz srednjeg vijeka i osmanlijskog perioda, općina Bugojno, Bosna i Hercegovina, i proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Nacionalni spomenik čine ostaci temelja srednjovjekovnog utvrđenja i pokretni arheološki materijal.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža nalazi se na stjenovitom brijegu Kik, nadmorske visine 844 m, na dijelu dominantnog brda koje sa jugozapada okružuje dio Skopskog polja iznad Bugojna. Smješteno je na uskoj prirodnoj kosi koja razdvaja Skopsko polje, s jedne, i prevoj Koprivnicu, sa druge strane. Grad je smješten na najvišoj koti te kose, tvoreći tako prepreku za prilaz gradu. Do spomenika je prokrčen šumski put.

Historija[uredi | uredi izvor]

U nedovoljno sigurnom istorijskom podatku iz 1406. godine, u Veseloj Straži postojali su franjevački samostan i crkva. Tu je održan skup franjevačkog reda kome je prisustvovao bosanski kralj Ostoja. Pismom od 13.10.1450. godine kralj Tomaš se obratio mletačkoj vladi iz Vesele Straže (castra Veszela Straxa in comitatu Uschopya). Jedan dio župe Uskoplje, u kojoj je Vesela Straža bila centar župe, bio je u posjedu bosanskih kraljeva, a drugi je bio pod vlašću hercega Stjepana.

Padom Bosne sredinom 1463. godine, privremeno pod osmansku vlast pala je i župa Uskoplje. Već u oktobru iste godine počela je protivofanziva ugarskih snaga i njihovih saveznika, među kojima je bio i Vladislav Hercegović, sin hercega Stjepana. On je oslobodio dio jugozapadne Bosne, Ramu, Uskoplje sa Veselom Stražom i Livno i od kralja dobio navedene posjede 1463. godine. Nahija Skoplje definitivno potpala je pod osmansku vlast 1503. godine. U vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517. godine pominje se selo Vesela Straža, a utvrđenje se više ne pominje. U njemu je tokom 16. vijeka popisano 100 do 111 kuća koje su plaćale porez. [2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Jedan dio Starog grada bio je na uskoj kosi, ali zbog nedostatka arheoloških istraživanja osnova tvrđave nije jasno definisana. Krajem XIX vijeka postojali su ostaci Velike kule, pravougaone osnove, na kojima su bile puškarnice. Vremenom su bedemi uništeni tako da se sada djelimično vide. Ovaj dio odvojen je jarkom od drugog dijela. Na drugom dijelu se raspoznaju djelimični tragovi sjevernog i zapadnog zida glavne kule. Nije poznato kakvu je osnovu imala kula. Dva dijela tvrđave bili su spojeni mostićem.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ćiro Truhelka, Naši gradovi, opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovine, Sarajevo, izdanje knjižare J. Studnička i drug., 1904.
  • Hamdija Kreševljaković, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II/1951, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1952,119-184.
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45.
  • Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske države, 1957.
  • Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države,"Veselin Masleša", Sarajevo, 1978.
  • Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, "Svjetlost", Sarajevo, 1982.
  • Fehim Spaho, Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac, Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983.
  • Salih Jalimam, Srednjovjekovni grad Vesela Straža, prilozi za studiju, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Arheologija), n.s. sv. br. 48/49, 1996-2001, Sarajevo, 2001, 370-385.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stari grad Vesela Straža". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]