Historijsko područje Gradac (Hadžići)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Historijsko područje Gradac nalazi se u općini Hadžići, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]Nacionalni spomenik čine: prahistorijska gradina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, temelji srednjovjekovne crkve, nekropola sa stećcima i kamenolom

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u kanjonu Sućeska rijeke Zujevine, na udaljenosti 2290 metra od Hadžića.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od kasnog bronzanog doba do rimskih osvajanja, na području gornjih tokova Bosne i Vrbasa evidentirana je jedinstvena – srednjobosanska kulturna grupa. Njeni nosioci bilo je ilirsko pleme Desitijati. U rimskom periodu došlo je do razvoja naselja, na bazi rudarstva i ljekovitih voda. Njpoznatije naselje je municipalno središte Aquae S... U ranom srednjem vijeku na području Sarajevskog i Visočkog polja formirala se župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostar gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Željeznice i Zujevine. Proces transformacije župe počeo je u vrijeme stvaranja velikih feudalnih oblasti. Veći dio Vrhbosne pripao je Pavlovićima a područje uz rijeku Zujevinu postao je dio kraljeve oblasti.

Opis[uredi | uredi izvor]

Ilirska Gradina se nalazila na platou dimenzija 85x50. Kasnijim aktivnostima potpuno je razorena. Njeno postojanje potvrđuju ostaci bedema građenog od kamena bez maltera i pronađeni keramički materijal iz prahistorijskog doba.

Rimski spomenici nalazili su se uz crkvu. Tu su pronađeni: četiri groba sa natkrivnim pločama, sedreni luk, odlomak kapitela od krečnjaka koji se veže za klasičnu rimsku umjetnost, dva kapitela pravougaonog oblika od svjetlog krečnjala sa bočno urezanim žljebovima, tri fragmenta stubića od laporovog krečnjaka sa očuvanom ornamentikom.

Stari grad Gradac spominje se u dokumentima kralja Tvrtka I, pa je u njemu najprije bio banski, a zatim i kraljevski trg, čiju carinu pod zakup držali su dubrovački trgovci. Jedan lokalitet uz tvrđavu naziva se Kraljevi vrtovi.

Sastojao se od kule sa oborom, predvorjem i stražarnice izvan tvrđave. Kula je pravougaonog oblika, sa tri sprata, visine 10 m. Na dijelu gdje je bila ilirska gradina, izgrađena je okrugla kula sa 5-6 spratova i visine 20 metar i uz nju bila je cisterna. Obe kule bile su unutar jakih zidova i činile su cjelinu.[2]

Nekropola stećaka sadrži 49 spomenika: 2 ploče, 42 sanduka, 1 sanduk sa postoljem i 1 sljemenak. [3]

Crkva nalazila se na lokalitetu Orah, ispod tvrđave. Sagrađena je u XII vijeku. Bila je jednostavna jednobrodna crkva, rustične obrade, sagrađena od materijala sa okolnog terena. Služila je za potrebe seoske zajednice.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije – Sarajevo: Izabrana djela, 1985
  • Lidija Fekeža, Arheološka istraživanja srednjovjekovnog grada i crkve u selu Gradac kod Hadžića –GZM, Sarajevo, 1989
  • Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva – Institut za Historiju i Orijentalni institut, Sarajevo, 1997

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Historijsko područje Gradac". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]