Zastava Bosne i Hercegovine
| Korištenje | Nacionalna zastava |
|---|---|
| Proporcije | 1:2 |
| Usvojena | 4. februar 1998. (nametnuta); 10. august 2001. (zakonom usvojena) |
| Dizajn | Plava podloga sa žutim trouglom desno od centra i redom od devet bijelih petokrakih zvijezda duž hipotenuze trougla |
| Dizajner | Mladen Kolobarić (kao vođa Westendorpove komisije) |
Zastava Bosne i Hercegovine jedan je od državnih simbola Bosne i Hercegovine, zajedno sa grbom i državnom himnom. Proglašena je odlukom visokog predstavnika Carlosa Westendorpa 4. februara 1998. godine, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila ju je zakonom 2001. godine. Zastava je plave boje, sa žutim trouglom desno od centra i redom od devet bijelih petokrakih zvijezda (sedam punih i dvije polovične) duž hipotenuze trougla. Zamijenila je prethodnu zastavu Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine, koja je sadržavala štit sa zlatnim ljiljanima.
Trougao na zastavi simbolizira tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine (Bošnjake, Hrvate i Srbe), kao i približni geografski oblik zemlje. Zvijezde predstavljaju Evropu i zamišljene su kao beskonačan niz. Prvobitna svijetloplava boja zamijenjena je tamnoplavom koja odgovara plavoj boji zastave Evropske unije.
Zastava se zvanično ističe na svim zgradama zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatsko-konzularnih predstavništava, graničnim prijelazima, te prilikom zvaničnih međunarodnih posjeta i takmičenja.
Izgled zastave
[uredi | uredi izvor]Temeljna odredba o izgledu zastave Bosne i Hercegovine sadržana je u članu 3. Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine:[1]
Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos između dužine i širine zastave je 1:2.
Zakon dalje propisuje da mjere i tehničke specifikacije u vezi sa likovno-grafičkim rješenjem i dimenzijama zastave, koje se nalaze u prilogu zakona, čine njegov sastavni dio.
Zastava je prvobitno nametnuta odlukom visokog predstavnika 4. februara 1998. godine,[2] da bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, objavljen u Službenom glasniku BiH 3. augusta 2001. godine.[1]
Konstrukcija
[uredi | uredi izvor]Prema službenoj konstrukcijskoj šemi:[3]
- Omjer širine i dužine zastave je 1:2.
- Trougao je jednakokraki, sa jednom stranicom postavljenom pod uglom od 45° u odnosu na ivice zastave.
- Zvijezde su pravilni petokraki, sa jednim krakom usmjerenim prema gore.
- Zvijezde su ravnomjerno raspoređene duž linije paralelne lijevoj strani trougla.
- Gornja zvijezda je pozicionirana tako da dva njena unutrašnja vrha dodiruju gornju ivicu zastave.
- Donja zvijezda je pozicionirana tako da dva njena unutrašnja vrha dodiruju donju ivicu zastave.
Prema mjerenjima sa EPS crteža, vertikalna središnja linija centralne zvijezde nalazi se na udaljenosti od približno 42% dužine zastave od jarbola.

Boje
[uredi | uredi izvor]Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine ne precizira tačne nijanse boja. Prvobitna svijetloplava boja na zastavi bila je plava boja Ujedinjenih nacija. Međutim, odlukom visokog predstavnika izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom zastave Evropske unije.[2]
Službene specifikacije boja prema različitim izvorima:[4]
| Boja | Prikaz | Pantone | CMYK | RGB | HTML/hexadecimalni kod |
|---|---|---|---|---|---|
| Plava | Reflex Blue C | 100, 87, 0, 20 | (0, 20, 137) | #001489 | |
| Žuta | 116 C | 0, 10, 98, 0 | (255, 205, 0) | #FFCD00 | |
| Bijela | — | 0, 0, 0, 0 | (255, 255, 255) | #FFFFFF |
Prema protokolu za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine, korištene su PMS 294 (plava) i 116 (žuta).[5]
Simbolika
[uredi | uredi izvor]Zastava Bosne i Hercegovine nosi višeslojnu simboliku koja je objašnjena prilikom njenog proglašenja 1998. godine.
Žuti trougao
[uredi | uredi izvor]Tri vrha trougla simboliziraju tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine: Bošnjake, Hrvate i Srbe. Trougao također predstavlja približni geografski oblik teritorije Bosne i Hercegovine. Žuta boja simbolizira sunce i nadu.[2]
Plava podloga i bijele zvijezde
[uredi | uredi izvor]Plava i bijele zvijezde predstavljaju Evropu, odnosno činjenicu da je Bosna i Hercegovina dio evropske porodice naroda. Zvijezde su zamišljene kao beskonačan niz – što objašnjava polovične zvijezde na vrhu i dnu zastave – simbolizirajući kontinuitet, a ne konačan broj.[2]
Prvobitna svijetloplava boja na zastavi bila je plava boja Ujedinjenih nacija, da bi kasnije izabrana tamno plava koja odgovara plavoj boji zastave Evropske unije.
Portparol OHR-a Duncan Bullivant izjavio je 4. februara 1998. godine:[6]
Ova zastava je zastava budućnosti. Ona predstavlja jedinstvo, a ne podjele, to je zastava koja pripada Evropi. Trougao predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, žuta boja sunce koje predstavlja simbol nade. Plava i zvijezde predstavljaju Evropu, Evropu čiji je Bosna i Hercegovina sastavni dio.
Proces usvajanja
[uredi | uredi izvor]Političke nesuglasice (1995–1997)
[uredi | uredi izvor]Pitanje zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, kojim je konstituirana sadašnja Bosna i Hercegovina. Politički predstavnici konstitutivnih naroda dugo vremena iznosili su radikalno različite prijedloge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda.[7]
Na konferenciji u Bonu u decembru 1997. godine, Vijeće za implementaciju mira (PIC) zadužilo je visokog predstavnika da "uspostavi proces koji vodi ka odluci o novoj zastavi i simbolima ako se strane ne mogu dogovoriti do 31. decembra 1997. godine".[8]
Nezavisna komisija (januar 1998)
[uredi | uredi izvor]Nakon što strane nisu ispoštovale ovaj rok, visoki predstavnik Carlos Westendorp je 12. januara 1998. godine osnovao nezavisnu komisiju sastavljenu od bosanskohercegovačkih intelektualaca i akademskih građana, sa zadatkom da predloži alternative za novu zastavu.[9]
Komisija je 26. januara 1998. godine predložila tri modela zastave:
- Alternativa 1 – zastava sa trouglom i zvijezdama (dizajn koji je kasnije usvojen)
- Alternativa 2 – zastava sa maslinovom grančicom
- Alternativa 3 – "papagaj zastava" po uzoru na zastavu Češke Republike
Predloženi dizajni proslijeđeni su Parlamentarnoj skupštini, koja je trebala odabrati i usvojiti jedan od modela 3. februara 1998. godine.[10]
Neuspjeh u Parlamentu (3. februar 1998)
[uredi | uredi izvor]Na šestoj sjednici Parlamentarne skupštine 3. februara 1998. godine, poslanici nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg prijedloga. U Predstavničkom domu, Alternativa 1 osigurala je 16 glasova, 16 uzdržanih i samo jedan glas protiv. Poslanici SDS i HDZ BiH su se uzdržali.[11]
Odluka visokog predstavnika (4. februar 1998)
[uredi | uredi izvor]Visoki predstavnik Carlos Westendorp je 3. februara 1998. godine donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine. U pismu članovima Predsjedništva i predsjedavajućim Parlamentarne skupštine, Westendorp je naveo:[2]
Na osnovu toga odlučio sam da postoji dovoljan legitimitet da sada donesem odluku. U skladu sa mojim ovlaštenjima prema Aneksu 10 Mirovnog sporazuma i članu XI Bonskog dokumenta, ovim odlučujem da Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine sa alternativom jedan stupi na snagu sa neposrednim efektom. Međutim, plava i žuta boja korištene na zastavi su izmijenjene i bit će plava i žuta boja zastave Vijeća Evrope.
Nekoliko sati kasnije, nova zastava je podignuta ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dana 6. februara 1998. godine, nova zastava je podignuta ispred zgrade UN-a u New Yorku, a generalni sekretar Kofi Annan pozdravio je novu zastavu u "porodicu naroda".[12] Sljedećeg dana, zastava je podignuta na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Naganu.[13]
Parlamentarno usvajanje (2001)
[uredi | uredi izvor]Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine 2001. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH 3. augusta 2001. godine.[1] Dom naroda je 23. maja 2001. godine usvojio 11 zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, uključujući zakone o zastavi, grbu i himni.[14]
Historijske zastave
[uredi | uredi izvor]Srednjovjekovna Bosna
[uredi | uredi izvor]Zastava Banovine, a potom i Kraljevine Bosne, zasnivala se na grbu bosanske dinastije Kotromanić, kralja Tvrtka I i njegovih nasljednika. Zastava srednjovjekovne Bosne bila je bijele boje sa grbom dinastije Kotromanić u sredini. Zastava Kraljevine Bosne se razlikovala od zastave Republike Bosne i Hercegovine po tome što je imala krunu sa heraldičkim ljiljanima. Isti štit i zastavu koristila je bosanska vojska za vrijeme bitke na Kosovu protiv Osmanlija.[7]
- Zastava bana Stjepana II Kotromanića
- Zastava kralja Tvrtka I Kotromanića
Borba za autonomiju (1831–1832)
[uredi | uredi izvor]Za vrijeme borbe za autonomiju Bosne od septembra 1831. do juna 1832. pod vodstvom Husein-kapetana Gradaščevića usvojena je nova zastava Bosne. Početkom 1832. Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i proglašena je nezavisnost. Zastava korištena od 1831. do 1832. bila je zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini. Zastava se počela koristiti sa početkom borbe protiv osmanske vlasti 14. septembra 1830. godine.[7]

Veliki bosanskohercegovački ustanak (1875–1877)
[uredi | uredi izvor]Za vrijeme velikog bosanskohercegovačkog ustanka 1875. do 1877. godine pobunjenici su koristili zastavu vodoravno podijeljenu na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se crveni polumjesec sa crvenom šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da su ovu zastavu koristili pobunjenici protiv austrougarskog okupatora 1878.[15]

Nezavisna Bosna (1878)
[uredi | uredi izvor]Ubrzo nakon pristanka sultana da Bosna pređe u Austro-Ugarske ruke, osmanske trupe su povučene iz Bosne. U isto vrijeme u Bosni su izbile bune protiv austrougarskog okupatora. Pobunjenici su proglasili nezavisnost i Bosna je jedno vrijeme de facto bila nezavisna. Zastava korištena od pobunjenika u 1878. je zelena sa žutim polumjesecom i zvijezdom u sredini zastave.[7]

Austro-Ugarska uprava (1878–1918)
[uredi | uredi izvor]Poslije austrougarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine 1878. godine adaptirana je nova zastava. Zastave zemalja unutar Austro-Ugarske monarhije imale su standardiziran izgled – horizontalno podijeljene na dva dijela u različitim bojama. Boje izabrane za Bosnu i Hercegovinu bile su crvena i žuta (crveno-žuto za Bosnu, žuto-crveno za Hercegovinu). Za razliku od ostalih zastava, bosanska zastava je imala i grb – ruku sa sabljom, motiv iz grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 14. vijeka.[16]
Poslije austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine korištena je zastava podijeljena horizontalno u dva jednaka dijela – kod zastave Bosne gornji dio je bio crven, a donji žut, a kod zastave Hercegovine obrnuto.
- Zastava Bosne u Austro-Ugarskoj (1878–1908)
- Zastava Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarskoj (1908–1918)
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (1946–1992)
[uredi | uredi izvor]Za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do 1992. godine, zastava SR BiH bila je crvene boje, što je predstavljalo socijalističke i komunističke ideale BiH i Jugoslavije u cjelini. U gornjem lijevom uglu zastave nalazila se umanjena zastava Jugoslavije sa crvenom petokrakom, obrubljena zlatnožutom trakom. Zastava je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine od 31. decembra 1946. godine. Odnos širine i dužine zastave bio je 1:2.[17]
Prije usvajanja ove zastave, kao zastava Bosne i Hercegovine koristila se crvena zastava sa zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini.

- Prvi prijedlog zastave za Narodnu republiku Bosnu i Hercegovinu
- Prijedlog iz 1947. godine
Republika Bosna i Hercegovina (1992–1998)
[uredi | uredi izvor]Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojena po proglašenju nezavisnosti 1992. godine, bila je bijela zastava sa štitom zlatnih ljiljana preuzetim od prvog bosanskog kralja iz 14. vijeka Tvrtka Kotromanića. Zastava je usvojena 4. maja 1992. godine.[18]
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Odnos širine i dužine zastave bio je 1:2. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku, kada je Republika Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UN-a.[19]
Republika Bosna i Hercegovina nastavila je sa korištenjem zastave sa ljiljanima i nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma sve do februara 1998. godine, kada je visoki predstavnik proglasio sadašnju zastavu. Zastava je zamijenjena jer se smatrala previše bošnjački orijentiranom.[7]

Sadašnja zastava (1998–danas)
[uredi | uredi izvor]Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine proglašena je odlukom visokog predstavnika Carlosa Westendorpa 4. februara 1998. godine.[2] Prvobitno je nametnuta političkim putem i nema kulturno-historijsko utemeljenje. Zastava je prvi put predstavljena na Zimskim olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine.
Zastava je plave boje, desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red od devet bijelih petokrakih zvijezda (sedam punih i dvije polovične). Zastava je pravougaonog oblika, odnosa širine i dužine 1:2.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine 2001. godine,[1] čime je zastava dobila puni zakonski legitimitet.

Zvanično isticanje zastave
[uredi | uredi izvor]Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine propisuje:[1]
Zastava Bosne i Hercegovine se zvanično ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na sljedeći način:
a) na svim zgradama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i njegova tri ministarstva, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Stalnog komiteta za vojna pitanja, Komisije za ljudska prava, Centralne banke i Stalne izborne komisije, kao i na bilo kojoj drugoj zgradi zajedničkih institucija;
b) na svim zgradama diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine;
c) prilikom službenog odlaska članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u inostranstvo i njihovog povratka;
d) na službenim prijevoznim sredstvima koja koriste članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
e) prilikom svih zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih) na kojima Bosna i Hercegovina učestvuje ili je predstavljena;
f) na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine.
U svim slučajevima, druge zastave iz Bosne i Hercegovine neće se isticati zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine.
Zastava se također ističe na ulazima ili blizu ulaza u objekte i kasarne Oružanih snaga i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Nepoštovanje zastave Bosne i Hercegovine predstavlja kažnjivo djelo.
Vojne zastave
[uredi | uredi izvor]Oružane snage Bosne i Hercegovine koriste državnu zastavu kao zvanični simbol. Zastava je stalno postavljena na ulazima ili blizu ulaza u objekte i kasarne Oružanih snaga i Ministarstva odbrane.[1]
Bosna i Hercegovina, kao kontinentalna zemlja sa ograničenim pristupom moru (samo 20 km obale kod Neuma), nema razvijenu ratnu mornaricu niti posebne pomorske zastave.
Zastava predsjednika i institucija
[uredi | uredi izvor]Bosna i Hercegovina ima tročlano Predsjedništvo, te ne postoji jedinstvena zastava predsjednika. Umjesto toga, članovi Predsjedništva koriste državnu zastavu na službenim prijevoznim sredstvima i prilikom zvaničnih posjeta.[1]
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara i druge zajedničke institucije koriste državnu zastavu kao zvanični simbol.
Povezane zastave
[uredi | uredi izvor]Zastava Federacije Bosne i Hercegovine
[uredi | uredi izvor]Federacija Bosne i Hercegovine, kao jedan od dva entiteta, ranije je imala vlastitu zastavu i grb. Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je proglasio da zastava i grb Federacije ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda, te su stavljeni van snage. Danas se na području Federacije koristi državna zastava Bosne i Hercegovine.[20]
Zastava Republike Srpske
[uredi | uredi izvor]Republika Srpska koristi vlastitu zastavu – horizontalno podijeljenu na crvenu, plavu i bijelu boju (crveno-plavo-bijela trobojnica), u proporcijama 1:2. Ova zastava je usvojena 1992. godine i predstavlja zvanični simbol entiteta.[21]
Zastava Brčko distrikta
[uredi | uredi izvor]Brčko distrikt, kao posebna administrativna jedinica pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, nema vlastitu službenu zastavu, već koristi državnu zastavu Bosne i Hercegovine.
Međunarodna upotreba
[uredi | uredi izvor]Zastava Bosne i Hercegovine koristi se u svim međunarodnim institucijama čiji je Bosna i Hercegovina članica, kao i prilikom zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i skupova na kojima je zemlja predstavljena.[1] Zastava se ističe na sljedeći način:
- Ujedinjene nacije (UN) – članica od 22. maja 1992;[22] zastava podignuta ispred sjedišta u New Yorku 6. februara 1998; danas se ističe ispred svih misija (New York, Ženeva, Beč).[23][24]
- Vijeće Evrope – članica od 24. aprila 2002;[25] boje zastave usklađene sa zastavom Vijeća;[2] zastava se ističe ispred sjedišta u Strazburu.
- Evropska unija (EU) – kandidatkinja od decembra 2022;[26] od 2023. zastava se ističe na zgradama državnih institucija uz zastavu EU.
- Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) – članica od 1992;[27] domaćin OSCE misije od 1995; zastava se ističe na misiji u Sarajevu i sjedištu u Beču.
- NATO – članica Partnerstva za mir od 2006;[28] zastava se koristi u komandi u Sarajevu i vojnim objektima.
- Organizacija islamske saradnje (OIS) – posmatrač od 1992;[29] zastava se ističe na samitima i sastancima ove organizacije.
- Centralnoevropska inicijativa (CEI) – članica od 1992; zastava se ističe na sastancima i projektnim aktivnostima.
- Savjet za regionalnu saradnju (RCC) – članica od 2008; zastava se koristi na sastancima i regionalnim inicijativama.
- Međunarodni monetarni fond (MMF) – članica od 1992; zastava se ističe na godišnjim sastancima.
- Svjetska banka – članica od 1992; zastava se koristi na godišnjim sastancima i zvaničnim događajima.
- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – članica od 1992; zastava se ističe na sjednicama Skupštine SZO.
- UNESCO – članica od 1992; zastava se koristi na sjednicama Generalne konferencije.
- Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) – članica od 1992; zastava se ističe na sastancima IAEA.
- Međunarodna organizacija rada (ILO) – članica od 1993;[30] zastava se koristi na godišnjim konferencijama.
- Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) – članica od 1997;[31] zastava se ističe na sastancima ISO.
- Evropski institut za telekomunikacijske standarde (ETSI) – članica od 1997.[32]
- Međunarodni olimpijski komitet (MOK) – punopravna članica od 1993;[33] zastava se koristi na Olimpijskim igrama od 1992.
- Međunarodni sportski događaji – zastava se redovno koristi na Svjetskim i Evropskim prvenstvima u svim sportovima.
- Diplomatsko-konzularna predstavništva – zastava se ističe na svim ambasadama, konzulatima i stalnim misijama BiH u inostranstvu (46 ambasada, 37 konzulata, 4 misije).[34]
- Granični prijelazi – prema Zakonu o zastavi, zastava se ističe na svim međunarodnim graničnim prijelazima.[1]
Nepravilni oblici zastave
[uredi | uredi izvor]Dva najčešća nepravilna oblika zastave su:[35]
1. Zastava sa svijetloplavom podlogom – Ovaj oblik zastave je zvanični oblik kojeg je izabrao visoki predstavnik, ali prije nego je usvojen član ustavnog zakona o državnoj zastavi. Plava boja je potamnjena na nijansu zastave EU, tako da se radi o nepravilnom obliku.
2. Zastava s neispravnim položajem žutog trougla – Ovaj oblik zastave se najčešće javlja kao nepravilan oblik, a više puta je na dnevniku državne televizije po inicijativi OHR-a i Predsjedništva BiH građanima objašnjavano kakav je pravilan položaj žutog trougla na zastavi.

Tehničke specifikacije
[uredi | uredi izvor]| Specifikacija | Detalji |
|---|---|
| Oblik | Pravougaonik |
| Odnos širine i dužine | 1:2 |
| Boje | Plava, žuta, bijela |
| Trougao | Jednakokraki, žute boje, desno od centra |
| Zvijezde | 9 bijelih petokrakih (7 punih, 2 polovične) |
| Položaj zvijezda | Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg do donjeg ruba |
| Plava (Pantone) | Reflex Blue C |
| Žuta (Pantone) | 116 C |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 "Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine" (PDF), Službeni glasnik BiH (19/01), 2001-08-03, arhivirano s originala (PDF), 2008-11-19
- 1 2 3 4 5 6 7 Decision on the Law on the Flag of Bosnia and Herzegovina, Office of the High Representative, 1998-02-03, arhivirano s originala, 2011-05-14
- ↑ Grafički standardi zastave Bosne i Hercegovine (Prilog uz Zakon), Parlamentarna skupština BiH, 2001
- ↑ Boje zastave Bosne i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova BiH
- ↑ London 2012 – Flag Protocol, BOCOG, 2012
- ↑ Press Briefing of the High Representative, Office of the High Representative, 1998-02-04
- 1 2 3 4 5 Heimer, Željko (2008), "Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine", Vexillologia
- ↑ Bonn Peace Implementation Conference – Conclusions, OSCE, 1997-12-10
- ↑ Press Release – Independent Commission Appointed, Office of the High Representative, 1998-01-12
- ↑ Press Release – Flag Proposals Submitted, Office of the High Representative, 1998-01-26
- ↑ Zapisnik šestog zasjedanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentarna skupština BiH, 1998-02-03
- ↑ UN Secretary-General welcomes new flag of Bosnia and Herzegovina, United Nations, 1998-02-06
- ↑ Flag of Bosnia raised at Nagano Olympics, Associated Press, 1998-02-07
- ↑ Usvajanje zakona u Domu naroda, Parlamentarna skupština BiH, 2001-05-23
- ↑ "Zastave bosanskih ustanika", Historijski zbornik, 1990
- ↑ Grbovi i zastave u Austro-Ugarskoj
- ↑ Republic of Bosnia and Herzegovina (Socialist Yugoslavia), pristupljeno 2019-06-06
- ↑ "Uredba o zastavi Republike Bosne i Hercegovine", Službeni list RBiH (4), 1992-05-20
- ↑ Bosnia and Herzegovina admitted to UN, United Nations, 1992-05-22
- ↑ Odluka Ustavnog suda o zastavi Federacije, Ustavni sud BiH
- ↑ Ustav Republike Srpske – član o zastavi
- ↑ UN Secretary-General welcomes new flag of Bosnia and Herzegovina, United Nations, 1998-02-06
- ↑ OHR Bulletin 66, Office of the High Representative, 1998-02-23
- ↑ Bosnia and Herzegovina admitted to UN, United Nations, 1992-05-22
- ↑ Bosnia and Herzegovina – Council of Europe, Council of Europe
- ↑ BiH CoM passes a decision on displaying the EU flag on the buildings of the state institutions, ABNSE, 2023-10-03
- ↑ OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina, OSCE
- ↑ NATO HQ Sarajevo – a success to be continued, NATO
- ↑ Member States – OIC, Organisation of Islamic Cooperation
- ↑ Bosnia and Herzegovina – ILO, International Labour Organization
- ↑ ISO members – Bosnia and Herzegovina, ISO
- ↑ ETSI members – Bosnia and Herzegovina, ETSI
- ↑ Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina
- ↑ Bosnia and Herzegovina Embassies and consulates, EmbassyPages
- ↑ Upotreba zastave BiH – upozorenje OHR-a, Office of the High Representative
