Bosna (regija)

Današnja država Bosna i Hercegovina čini istovremeno i geografsku regiju poznatu pod imenom Bosna kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije Hercegovine ne postoje, kao ni ostalih podregija: Podrinja, Posavine i Krajine. Riječ je o podregijama (pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva središnjom Bosnom. Tako je ime Bosna i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Veći dio regije obuhvata Dinaride. Proteže se na sjever do južne granice Panonske nizije, sa rijekama Savom i Drinom kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

Historija

Prvi poznati vladar Bosne knez Stjepan Bosanski vladao današnjim područjem Gornje Bosne, a za uže visočko polje Pavao Anđelić tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. vijeku teritorijalno širili dalje ime Bosne.^[1] Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđelić je Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkom polju.

Bosanska banovina je od 1320-ih obuhvatala današnji region Bosne, kao i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio Osmanlijskog carstva tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine 19. vijeka obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. Eyalet Bosna uspostavljena je 1527,^[2](en) ^[3](en) nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u Pashaluk Bosna koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u Vilayet Bosna. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,^[4](en) tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime "Bosna i Hercegovina" 1853. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i Hrvatska preimenovana u "Hrvatska, Slavonija i Dalmacija". Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog kolonijalnog imena odnosno statusa.

Klima

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: mediteranski te kontinentalni.

Poznate ličnosti

Književnost:

Ivo Andrić, Musa Ćazim Ćatić, Irfan Horozović, Miljenko Jergović, Hasan Kikić, Skender Kulenović, Safet Plakalo, Izet Sarajlić, Meša Selimović, Abdulah Sidran, Derviš Sušić.

Film i teatar:

Benjamin Filipović, Ademir Kenović, Sulejman Kupusović, Zaim Muzaferija, Mustafa Nadarević, Danis Tanović, Srđan Vuletić, Pjer Žalica.

Muzika:

Silvana Armenulić, Željko Bebek, Halid Bešlić, Zdravko Čolić, Zaim Imamović, Dino Merlin, Kemal Monteno, Hanka Paldum, Davorin Popović, Nedžad Salković.

Sport:

Elvir Baljić, Elvir Bolić, Mirza Delibašić, Asim Ferhatović, Razija Mujanović, Predrag Nikolić, Ivica Osim, Safet Sušić, .

Historija i politika

Ban Borić, Ban Kulin, Tvrtko I Kotromanić, Stjepan II Kotromanić, Husein-kapetan Gradaščević, Mehmed Spaho, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac, Alija Izetbegović.

Turističke znamenitosti

Također pogledajte

Hercegovina

Reference

↑ Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34
↑ Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.
↑ Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.
↑ Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.

Vanjski linkovi

Bosna i Hercegovina Arhivirano 12. 3. 2008. na Wayback Machine

Nedovršeni članak Bosna (regija) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34

[2] Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.

[3] Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.

[4] Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Sandžak (1943–1945)ⁱ Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)^j			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^k (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Privremena administrativna jedinica u sastavu DFJ od 20. novembra 1943. do 29. marta 1945. pod vrhovnom komandom ZAVNOS-a. ^j Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^k Također pogledajte Bihaćka republika.