Visoko u srednjem vijeku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Visoki danas

Arheološkim iskopavanjima je dokazano da je uža i šira dolina Visokog bila rano središte tadašnje države i njenih kraljeva. Mnoge povelje su napisane u Visokom i njegovoj okolini jer je tu bila vladarska rezidencija. Od 1334. se spominje naselje po imenu Bosna, za koga je određeno da se radi o općini teritorije od 5-6 kilometara u koje su ulazili srednjovjekovni grad i utvrđenje Visoki, Podvisoki, Mile (današnji Arnautovići), Biskupići i Moštre.

Visočka dolina[uredi | uredi izvor]

Povelja kralja Tvrtka izdata u Moštrima

Visoki[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Stari grad Visoki

Stari grad Visoki je srednjovjekovni grad i tvrđava koji je postojao za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Prvo spominjanje grada se desilo 1. septembra 1355., iako se pretpostavlja da je sagrađen još mnogo ranije. Osmanlijskim osvajanjem Bosne biva porušen. Danas je stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Podvisoki[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Podvisoki

Podvisoki je naselje u Visokom i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog grada Visoki. Bilo je trgovačko središte i povremeno stolno mjesto bosanskih kraljeva. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području Bosne. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija dubrovačkih trgovaca sa kojima su održavani dobri odnosi. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka.

Detalj ostataka u Milama
Rijetki srednjovjekovni ostaci u Milama, prijestolnici bosanske kraljevske države

Mile[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Mile

Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto, te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i franjevački samostan. Mile su i sjedište franjevačke pokrajine - vikarije oko 1340. godine, dok je na ovom lokalitetu bio smješten i državni arhiv srednjovjekovne bosanske države, kao i zborno mjesto državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini Visokog, u današnjem naselju Arnautovići, na desnoj strani obale rijeke Bosne i blizu ušća rječice Goruše.

Moštre[uredi | uredi izvor]

Na području Moštra se nalazio jedan od najstarijih univerziteta u Evropi, gdje su se izučavale mnoge teme vezane za teologiju kao što su egzegeza, teozofija, kosmogonija, antropozofija, medicina, etika, sakramentologija. Bosanske arhive nisu očuvane ponajviše zahvaljujući protivnicima Bosanske crkve, naročito Vatikanu. O visokom učilištu u Moštru govore četiri historijska spisa potekla upravo od protivnika Bosanske države i crkve. I kuća krstjana bosanske crkve se nalazila u Moštrima, a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za crkvu bosansku. U Moštrima se i povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. Tako je 1323. godine ban Stjepan izdao povelju knezu Vukoslavu, a kasnije i kralj Tvrtko I 1381. izdaje povelju Hrvoju Vukčiću.

Biskupići[uredi | uredi izvor]

U Biskupićima je nađena ploča Kulina Bana iz 1193. godine, kao i ostaci crkve, zatim staro groblje i temelji zgrada iz tog perioda, dok se za "rodni list" (povelja Kulina Bana) Bosne ne zna tačno gdje je napisan, iako se pretpostavlja da je napisan negdje u ova četiri stolna kraljevska mjesta.

Kulin Banova ploča iz 1193. pronađena u Biskupićima

Ostala mjesta[uredi | uredi izvor]

Osim ovih važnijih mjesta, tađer bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su Sebinjski grad smješten jugoistočno od sela Sebinje, Čajanski grad u Gračanici koji je štitio puteve između Visokog i Bobovca te stari grad Bedem u Grajanima. Bitan je jedan slučajan pronalazak u vrijeme rata, tačnije 1994, kada su prilikom zemljanih radova među bedemima grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i kamene plastike, i na svu sreću svi su materijali sačuvani u Visočkom muzeju

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Tarik Ahić, Ahmed Handžija, Munib Smajović (1998). Visoko, privredno-kulturni informator
  • Desanka Kovačević-Kojić, Sarajevo (1978). Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]