Spisak bosanskih kraljeva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bosanski vladari)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grb Kraljevine Bosne

Ovo je hronološka lista bosanskih kraljeva. Za ostale vladare Bosne, pogledajte:

Kraljevi[uredi | uredi izvor]

  •       Osobe označene sivom bojom su nosile titulu, ali nikad nisu vladale cijelim kraljevstvom.
Ime Kraljevanje Bilješke Supružnik Suzeren
Stjepan Tvrtko I
(Kotromanić)
26. oktobar 1377 – 10. mart 1391. Osvojio Dalmaciju i dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna politički stabilna. Razvijaju se gradovi, trgovina i rudarstvo. Doroteja Vidinska
(1 sin?)
Ludovik I
Marija
Sigismund
Stjepan Dabiša
(Kotromanić)
mart 1391 – 8. septembar 1395. Unuk bana Stjepana I, izgubio Hrvatsku i Dalmaciju. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika. Jelena Gruba
(1 kćerka)
Jelena Gruba
(Nikolić)
septembar 1395 – 1398. Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. De facto je imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali. Smijenjena. Stjepan Dabiša
(1 kćerka)
Stjepan Ostoja
(Kotromanić)
1398–1404.
1409–1418.
Vanbračni sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Tvrtkom II. Vitača;
Kujava (1 sin);
Jelena Nelipčić
Stjepan Ostojić
(Kotromanić)
1418–1421. Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima. neoženjen
Stjepan Tvrtko II
(Kotromanić)
1404–1409.
1421 – novembar 1443.
Sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama. Bosna doživljava razvoj trgovine, rudarstva i domaćeg gradskog stanoviništva. NN
Doroteja Gorjanska
Radivoj Ostojić
(Kotromanić)
1433–1435. Vanbračni sin Ostoje, podržavan od Turaka u borbi s Tvrtkom za krunu. Vladarski status osporen. Katarina od Velike
(3 sina)
Murat II
Stjepan Tomaš
(Kotromanić)
Stjepan tomas.jpg
novembar 1443 – juli 1461. Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao patarene. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom. Vojača (1 sin);
Katarina Kosača
(1 sin, 1 kćerka)
Ladislav V
Matija I
Stjepan Tomašević
(Kotromanić)
Stjepan Tomašević cropped.jpg
juli 1461 – juni 1463. Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Jelena Branković (Mara)
Nikola Iločki
(Iločki)
1471–1477. Ban Mačve, Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te vojvoda Transilvanije. Doroteja Széchy
Matija Radivojević
(Kotromanić)
1465–1471. Sin Radivoja Ostojića, iz dinastije Kotromanića. ? Mehmed II
Matija Vojsalić
(Hrvatinić)
1472–1476. Iz porodice Hrvatinića, smijenjen zbog kovanja zavjere s Ugarima protiv Osmanlija.

Titule[uredi | uredi izvor]

Kraljevi Bosne su koristili dvije titule: kratku i složenu. Kratka titula je glasila:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju i k tomu[1]
(latinski: Gratia Dei rex Serbiae, Bosniae, maritimarum partium, etc).

Složena titula je glasila:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Dalmaciji, Hrvatskoj, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu[1]
(latinski: Dei gratia rex Serbiae, Bosniae, Maritimarum partium, Chulmensium Terrarum, Dalmatiae, Croatiae, partis inferioris, Occidentalium partium, Usoriae, Soliae, Podriniae, etc)

Rodoslov[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Tvrtko I
1340–1387
 
Stjepan Dabiša
fl. 1391–1395
 
Jelena Gruba
fl. 1391–1399
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostoja
umro 1418.
 
 
 
 
Stjepan Tvrtko II
fl. 1382–1443
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostojić
umro 1421.
 
 
Radivoj Ostojić
umro 1463.
 
Stjepan Tomaš
umro 1461.
vladao 1443–61
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Matija Radivojević
umro poslije 1471.
 
Stjepan Tomašević
1438-1463
 
 
 
 

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zemaljski muzej u Sarajevu, Bulletin du Museé de la République socialiste de Bosnie-Herzégovine à Sarajevo: Archéologie,1954.