Moštre (srednji vijek)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Povelja kralja Tvrtka iz 1380.

Moštre (u srednjovjekovnim izvorima: Moištri, Moištre) su bile srednjovjekovno mjesto gdje se nalazio kraljevski dvor i gdje je Crkva bosanska imala visoko učilište. To je slabo istraženo arheološko područje srednjovjekovne visočke doline.

Kraljevski dvor i visoko učilište[uredi | uredi izvor]

O visokom učilištu u Moštru govore četiri historijska spisa potekla upravo od protivnika Crkve bosanske. U Moštrima se nalazila kuća krstjana,[1] gdje je Crkva bosanska obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske vjerske organizacije.[2][3] U Moštrima se i povremeno nalazio banski i kraljevski dvor odakle su pisane povelje. Povelja bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića izdata u Moštri u U hiži velikiog gosta Radoslava iz 1322. godine a kao svjedoci se pojavljuju svećenici Crkve bosanske, veliki Djed Radoslav, veliki gost Radoslav, te starci Radomir, Žubomir i Vučko, koji su prisustvovali ovom događaju izdavanja povelje knezu Vukosavu Hrvatiniću.gdje je sačuvan veliki pečat Stjepana, kojeg ispočetka upotrebljava i mladi ban Tvrtko. Kasnije će Tvrtko postati kralj, pa će na dvoru u Moštrima, 1380. izdati povelju Hrvoju Vukčiću (Писaно вь двор крaлaвьствa ми на моищтри мцa мaрьтa 12 днь тога лъто рожьтвa хрстовa 1380 / Pisano na dvoru kraljevstva moga u Moštrima mjeseca marta 12 dana ovoga ljeta od rođenja Hristova 1380)

Iako ostaci moštarskih građevina ili kompleksa građevina još uvijek nisu arheološki potvrđeni, postoji mogućnost da su na prostoru današnjih Gornjih Moštra s obzirom na činjenicu da se to naselje nalazi na manjem poluotoku koji je oblikovala rijeka Bosna.[4] Ime Moštre izvorno potiče od latinske riječi magister koja je kroz historiju pojmovno održavala čitav niz različitih sadržina (npr. najviši, učitelj, upravitelj).[5] U drugoj polovini dvadesetih godina 14. vijeka se spominje u krstjanskoj hiži u Moištri (Moštre), koja je nazvana imenom njenog starješine, gosta Radoslava.[6] Budući da se tu na okupu našla “sva crkva”, djed vjerovatno nije imao stalnog boravišta iz kojeg bi vodio crkvene poslove, nego je dužnosti obavljao iz neke od krstjanskih hiža, kao što je bila hiža gosta Radoslava u Moištri.[7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Anđelić 1984, str. 125.
  2. ^ Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)
  3. ^ Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.
  4. ^ Regan, Krešimir. "Katarina-prijelom" (jezik: engleski). 
  5. ^ „Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog“, Spomenica Ibrahima Karabegovića, Zbornik radova, Institut za historiju, 2013, Sarajevo
  6. ^ Thallóczy, Istraživanja, 405; 11; Anđelić, Visoko, 124-127
  7. ^ Thallóczy, Istraživanja, 405; usp. što o tome misli Kniewald, Hierarchie, 586

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]